Dinko Baković: Prilike za volontiranje i prakse tijekom studija pomažu u stvaranju mreže kontakata i izgradnji iskustva koje je ključno za uspjeh struci

„Znanje stečeno na fakultetu bilo je temeljno za pronalazak posla. Osnove iz povijesti umjetnosti, muzeologije i teorije povijesti umjetnosti neprocjenjive su u svakodnevnim zadacima – od postavljanja izložbi do vođenja projekata koji povezuju umjetničku scenu s publikom“, kazao je kustos Muzeja moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru Dinko Baković.

Istaknuo je kako se kroz rad u muzeju kontinuirano oslanja na predmete koje je učio tijekom studija koji su bili usmjereni prema unapređenju analitičkih vještina i sposobnost prepoznavanja umjetničkih vrijednosti poput Formalne analize i Pristupi umjetničkom djelu, ali i Teorija i povijest povijesti umjetnosti te Muzeologija.

Naglasio je kako je sudjelovanje na Venecijanskom bijenalu s projektom "Mjera mora" autora akademskog kipara Stjepana Skoke te kustosa i nacionalnog povjerenika za Bosnu i Hercegovinu Marina Ivanovića postiglo zapažen uspjeh, privlačeći velik broj posjetitelja iz cijelog svijeta. „Točan broj posjetitelja varira iz dana u dan, no interes je bio iznad očekivanja, ako je suditi po dosadašnjim brojkama BiH Paviljona, s trenutnom projekcijom od preko 100.000 posjetitelja što je do sada najveći broj posjetitelja. Siguran sam da će novi konačan broj posjetitelja do kraja Venecijanskog bijenala biti novi standard koji će u budućnosti trebati premašiti.“

Baković je istaknuo kako studenti Povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta SUM-a redovito obavljaju praksu u Muzeju. Kazao je i kako su studenti uključeni u razne aspekte muzeološkog rada – od dolaska umjetnina u Muzej, do pomoći pri postavljanju izložbi kroz predmete Kustoska praksa I. i II, ali i kroz vlastiti angažman na programima kao što je Noć muzeja ili Sveučilišni likovni simpozij. „Time dobivaju priliku primijeniti teorijska znanja u stvarnom okruženju te razviti praktične vještine koje će im biti ključne u daljnjoj karijeri. Znanje koje se stječe 'na terenu' bilo mi je i samom neprocjenjivo, jer je bilo neposredno i praktično što je u meni stvorilo motivaciju za daljnjim bavljenjem ovim poslom“, kazao je Baković.

Rekao je kako mu je akademsko obrazovanje na Filozofskom fakultetu dalo čvrst teorijski okvir koji je kasnije mogao prilagoditi specifičnostima muzejske prakse. „Tranzicija iz akademskog okruženja u radno bila je izazovna, ali upravo zahvaljujući stručnoj praksi i mentorstvu prof. Marina Ivanovića koje sam dobio tijekom studija, uspješno sam se prilagodio. Taj je odnos nastao organski, a suradnja se stupnjevano usložnjavala od obveza studenta, demonstratora pa sada već i asistenta na Studiju povijesti umjetnosti.“

Naglasio je kako mu je najveći izazov bio naučiti balansirati između kreativnosti i administrativnih zahtjeva muzejske struke, „no sve su to vještine koje dolaze s iskustvom.“

Na pitanje koje najveće promjene primjećuje u svojoj struci od kada je diplomirao do danas, Baković odgovara:

„Jedna od najvećih promjena koja se dogodila od vremena kada sam diplomirao je utjecaj tehnologije na način na koji se muzeji prezentiraju javnosti. Digitalizacija umjetničkih zbirki, virtualne izložbe i upotreba novih medija promijenili su način na koji muzeji funkcioniraju i komuniciraju s publikom. Sve veći fokus je na visoku kvalitetu i produkciju u umjetničkim programima, a edukacija i privlačenje nove publike postao je ključan aspekt naše struke.“

Budućim studentima je poručio da budu strpljivi i uporni te da je u umjetničkoj struci važno ne samo poznavati teoriju, nego i biti otvoren za učenje kroz praksu. Baković zaključuje: „Pronađite prilike za volontiranje, prakse ili suradnje, jer će vam to pomoći u stvaranju mreže kontakata i izgradnji iskustva koje je ključno za uspjeh u ovoj struci.“