Dr. sc. Josip Belamarić studente Povijesti umjetnosti upoznao sa splitskom gorom Marjanom
U organizaciji Studija povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru održano je gostujuće predavanje dr. sc. Josipa Belamarića na temu „Marjan – sveta i čarobna splitska gora: od Dijaninog svetišta do ermitaža sv. Jere“.
Dr. sc. Belamarić je kazao kako tko god poznaje Split zna da je on svojevrsni binom s jedne strane Dioklecijanova palača i s druge strane je nezamisliv bez Marjana. „Marjan je od pamtivijeka, od geoloških vremena do danas temeljni znak Splita. Studenti moraju shvatiti da se unakrsnim metodama objašnjava jedan fenomen. U povijesti umjetnosti se ne može gledati linearno nego treba koristiti čitav niz drugih metoda.“
Izložio neke od važnijih teza autorove knjige “Sv. Jere na Marjanu” koja je objavljena nakon velike izložbe istoga naslova u splitskom Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika na kojoj je prikazan razvoj ermitaža sv. Jere na zapadnom kraju Marjana, gdje su se – kao malo gdje drugdje na hrvatskoj obali – sveto i religiozno stoljećima nerazdruživo spajali s profanim i svjetovnim.
U fokusu predavanja bio je ermitaž sv. Jere – najvažnije svečevo svetište kasnosrednjovjekovnog i renesansnog doba u Dalmaciji. „Ermitaž je nikao u srcu prostranog gaja pod marjanskim hridinama u kojemu je u antičko doba postajalo svetište posvećeno božici Dijani. Kao vjerojatno jedno od najznačajnijih hodočasničkih kultnih ishodišta rimskog Ilirika bilo je zatrto već u ranokršćansko doba, da bi uskoro bilo preobraženo u prostor obilježen čitavim grozdom pustinjačkih oratorija, crkava i kapela kojima će Splićani stoljećima pohoditi u procesijama“, objasnio je dr. sc. Belamarić.
Dr. Belmarić se dotaknuo niza umjetnina koje na sugestivan način svjedoče važnost svetog Jeronima kao ondašnjeg nacionalnog sveca i zaštitnika Dalmacije, a osobita pažnju posvetio je seriji reljefa s prikazom sv. Jeronima u pustinji nastalih u krugu Andrija Alešija i Nikole Firentinca. „Pažljivija analiza njegovih reljefa s prikazom sv. Jere u pustinji pokazuju ih kao gotovo opsesivnu majstorovu temu. Ti reljefi su svojevrsni ključ Nikolinog pogleda na kiparsku formu, jedinstvena šifra koja povezuje njegovu djelatnost arhitekta i kipara.“
Joško (Josip) Belamarić diplomirao je na Sveučilištu u Zagrebu interfakultetski studij povijesti umjetnosti i muzikologije, potom tamo magistrirao i doktorirao. Objavio je više knjiga, te niz priloga i studija o povijesnom urbanizmu, odnosno o srednjovjekovnoj i renesansnoj umjetnosti na hrvatskoj obali. Bio je urednik niza izložbi i edicija. Obnašao je dužnost Predsjednika Društva konzervatora Hrvatske i Tajnika Nacionalnog komiteta ICOMOS-a.
