U okviru Treće smjene s knjigom obilježen Svjetski dan knjige i autorskih prava
Predavanje na temu Nikola Bubalo (1883. -1924.) održali su prof. dr. sc. Antun Lučić i gosp. Josip Marinović. Bubalo je bio hrvatski i bosanskohercegovački pjesnik, esperantist, putopisac, prevoditelj, knjižničar, leksikograf, publicist i dobrotvor.
Prodekan za znanost prof. dr. sc. Marko Odak je kazao kako se Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava 23. travnja svake godine kao simboličan datum u svjetskoj književnosti. „Današnjom temom želimo se prisjetiti pjesnika s Radobolje o kojem se ne zna puno, a koji je ostavio traga ne samo u našem nego i u širem okruženju.“
O životu pjesnika Bubala govorio je gosp. Marinović. „Materijalni status obitelji značajno je utjecao na njegovo školovanje, ali unatoč tome mladi je Bubalo uspio završiti Višu gimnaziju u Požegi. Za vrijeme školovanja u tom slavonskom gradu bavio se književnim radom, pisao i pod pseudonimom Niko Slavić, objavljivao u časopisima Pobratim i Jeka, a 1905. godine izdao je svoju jedinu zbirku pjesama - Za školskog odmora".
Prof. dr. Lučić predstavio je književni opus i izričaj pjesnika Bubala. Analizom djela, uz pomoć likovnih prikaza, približio je umjetnost stihova Nikole Bubala. Rekao je da je današnji Svjetski dan knjige i autorskih prava prilika da se govori o zanemarenom književniku koji je obilježio početak 20. stoljeća u ovoj sredini.
“S nekoliko epiteta se može reći koliko je bio aktivan i odan, a nadasve je imao stvaralačke mogućnosti da iskaže kroz stih, kroz prozu, a lingvistički je bio jako osposobljen jer se uputio u jezik esperanto. Posigurno su Bubalove pjesme više od almanaha njegove mladosti. Stihovi su puni efemernosti, brojnih fenomena iz svagdanjice. Budući da nije rasipan u pisanju, znatno je zbijen, monolitan i sliven u izrazu, bez potrebe za modernim eksperimentom. Otvoren je u prožimanju čovjekovih osjećaja i prirode. Njegov lirski imaginarij raspolaže s motivskim svijetom. A svijet njegov ispunjen je presjecištem vlastitih htijenja i njihovih uskrata, otvorenim emocijama i razočaranja, neuzvraćenih osjećaja. Kroz vješti splet pjesme prikazuje mediteransku, hercegovačku sredinu, ali i pobliže, neretvanski, mostarski ambijent“, kazao je prof. Lučić.
Prof. Lučić je objasnio kako Bubalova zbirka pjesama Za školskog odmora pokazuje da je senzualna zbirka, ona koja je napisana s puno osjećaja, iskrenoga duha, ali gaji i jedan zavičajni duh kojim pjesnik barata fino, vješto i okretno. Prva samostalno ukoričena zbirka donosi na naslovnici podatke: Za školskog odmora, pjesme izvorne i prevedene, spjevao Niko Slavić, Hrvatska tiskara i knjižara u Požegi, 1905. – podatci s kapitalne stranice. A na koricama, uz navedene podatke, u podnožju stoje podatci o nakladniku: Knjigovežnica hrvatske tiskare i knjižare Požega.