Veliki broj znanstvenika na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji u Mostaru o posljedicama nestanka Bosanskog Kraljevstva

Međunarodni znanstveni skup „Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva“, u povodu 600. obljetnice rođenja bosanske kraljice Katarine Kosača Kotromanić otvoren je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

Organizator skupa je HKD Napredak – Institut za kulturu i tradiciju Hrvata u BiH, suorganizatori su Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu te Institut za istraživanje migracija u Zagrebu, a pokrovitelj je HAZU BiH.

Predsjednik HKD-a Napredak Nikola Čiča istaknuo je važnost konferencije ne samo zbog njezina povijesnog značaja, već i zbog njenog doprinosa razumijevanju današnjih izazova. „Ako dobro upoznamo te prijelomne trenutke povijesti Bosanskog Kraljevstva puno se bolje možemo suočiti s izazovima koji nas čekaju u budućnosti.“

Na konferenciji sudjeluje 29 izlagača iz osam europskih zemalja, a Čiča je istaknuo kako će oni s različitih aspekata i kritičkim pristupom sagledati ono što su bile posljedice velikog prevrata koji je donio novu civilizaciju na prostor Bosne i Hercegovine i koji je ostavio trajne posljedice koje i danas možemo vidjeti. „Možemo ih vidjeti ne samo kroz identitete koji su se razvijali na ovom području, već prije svega kroz društvene i političke posljedice, koje su i dalje prisutne u Bosni i Hercegovini“, rekao je predsjednik HKD-a Napredak Čiča.

Dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Dražen Barbarić je kazao da su ovakve konferencije i ovakvi simpoziji pokušaj da se jednim racionalnim, vrlo visokim znanstvenim aparatom i ljudima koji će izlagati, raspravljati, debatirati, pisati i uređivati zbornike o ovoj temi da se ugradi ovakva povijesna ličnost i epoha u kojoj je djelovala.

„Povijesni stručnjaci će dati novi pogled i dodatno osvježiti dosadašnja saznanja o kraljici Katarini, kao i događanjima koja su uslijedila nakon pada Bosne, odnosno Bosanskoga Kraljevstva“, rekla je pročelnica Studija povijesti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru dr. sc. Dijana Pinjuh.

Voditelj Područnog centra Dubrovnik Instituta društvenih znanosti ‘Ivo Pilar’ Vinicije Lupis izrazio je zadovoljstvo pozivom na skup, posebno istaknuvši da je 1997. godine objavio rad o relikvijama svetog Luke. Zahvaljujući tom radu, 2015. godine relikvije su vraćene u franjevački samostan u Jajcu. Naglasio je važnost povratka na ovakve teme i prikupljanja novih spoznaja.

Profesor  Marinko Marić sa Sveučilišta u Dubrovniku na skupu je govorio o jednome dijelu Katarinina života, odnosno njezinom bijegu iz Bosne i zakloništu u Dubrovniku 1463. godine.

Profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu Željko Peković na skupu je posebno istaknuo obnovu Starog mosta, prilikom koje su otkriveni tragovi starijih urbanih struktura i mostova, uključujući najranije prijelaze preko Neretve na tom mjestu. „ U početku je to bila žičara, zatim viseći i drveni most, a 1566. godine izgrađen je kameni most koji smo sačuvali do danas, u replici“, objasnio je Peković. On je dodao kako Neretva presijeca Hercegovinu, stvarajući prirodnu barijeru za prelazak, dok su ljudi i roba oduvijek morali prelaziti rijeku, bilo na jugu kod Počitelja ili na sjeveru kod Konjica.