Prodekanica doc. dr. sc. Jelena Jurčić: Širok raspon studija i projekti koji se provode privlače ne samo studente iz inozemstva već i renomirane profesore i istraživače
Mobilnost studenata i djelatnika Filozofskog fakulteta, iskustva stranih profesora i studenata s razmjene, suradnja s Misijom OESS-a u BiH i UNESCO-om te projekti koje provodi Fakultet, samo su neke od tema o kojima u intervjuu za Večernji list govori prodekanica za međunarodnu suradnju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru doc. dr. sc. Jelena Jurčić.
Koliko se na Filozofskom fakultetu koristi mogućnost brojnih programa mobilnosti kada je riječ o nastavnicima i studentima?
Mogućnosti mobilnosti ovise o brojnim projektima i programima mobilnosti kao što su Erasmus+, CEEPUS te raznim bilateralnim sporazumima. Prošli semestar smo imali 15 odlaznih studentskih mobilnosti. Studenti često koriste Erasmus+ programe razmjene kako bi proveli semestar na mobilnosti, a u posljednje vrijeme su aktivni i Erasmus+ BIP-ovi (Blended Intensive Programmes) koji omogućuju studentima kraća razdoblja mobilnosti, do 30 dana, uz virtualni ili online segment. Što se tiče nastavnih i nenastavnih mobilnosti, naše osoblje većinom koristi jednotjedne Erasmus+ mobilnosti unutar kojih mogu ići na Training ili Teaching Mobility. U prošloj akademskoj godini smo imali 16 odlaznih mobilnosti.
Kako studenti najlakše mogu doći do informacija o mobilnostima?
Filozofski fakultet promovira Erasmus+ mobilnosti kroz aktivnost „Erasmus kava – Erasmus to go“ koja se održava svake treće srijede u mjesecu u 13.00 sati u našoj kantini. Na svakoj Erasmus kavi uvijek imamo studente koji su se vratili s mobilnosti i spremni su podijeliti svoja iskustva. Vjerujemo da studenti koji su iskusili bilo kakvu mobilnost mogu najbolje promicati promjene i prilike koje se pružaju našim studentima. Također, svakodnevno je na raspolaganju i Ured za međunarodnu suradnju našega Fakulteta.
Koliko je Filozofski fakultet SUM-a prepoznat kada je riječ o stranim državljanima koji bi željeli na razmjenu upravo na ovaj Fakultet?
Filozofski fakultet ima izuzetno širok raspon studija iz područja društvenih i humanističkih znanosti, što privlači ne samo studente iz različitih krajeva, već i renomirane profesore i istraživače čije se profesionalne i znanstvene orijentacije mogu prirodno uklopiti u naš akademski i istraživački rad. Jedan od ključnih elemenata akademske mobilnosti su upravo veze koje naši profesori ostvaruju tijekom svojih gostovanja na inozemnim institucijama. Često svjedočimo da se takva suradnja nastavlja kroz uzvratne posjete, pri čemu profesori iz stranih institucija, motivirani pozitivnim iskustvom i zajedničkim interesima, dolaze na naš fakultet kako bi sudjelovali u nastavi te razmijenili znanja i iskustva s našim studentima i nastavnicima. Ovakva dinamika doprinosi međunarodnoj prepoznatljivosti fakulteta, obogaćuje nastavne procese i otvara vrata novim istraživačkim projektima i publikacijama.
Kakva su iskustva stranaca koji su bili na Fakultetu?
Strani profesori i studenti koji su bili na Filozofskom fakultetu uglavnom imaju pozitivna iskustva, posebno kada je riječ o akademskom okruženju, gostoprimstvu i suradnji s kolegama. Često su zapanjeni količinom interesnih sfera u kojima sudjelujemo kao obrazovna institucija, a to je nešto što je vidljivije nekada izvana nego unutar same kuće. Inkluzivnost u međunarodnoj akademskoj suradnji znači otvaranje fakulteta prema raznolikim iskustvima, kulturama i znanstvenim perspektivama, a ogleda se u jednostavnim koracima dostupnosti informacija na stranim jezicima, internacionalizacijom kod kuće, institucionalnoj podršci prilikom administrativne procedure, razvijanjem interkulturalne kompetencije kod domaćih studenata i profesora te diseminacijom bilo kakvog međunarodnog iskustva.
Kakve su povratne informacije djelatnika Fakulteta koji su bili na stranim sveučilištima?
Zanimljivo je da boravak naših profesora u međunarodnom akademskom okruženju rezultira i većom angažiranošću i kreativnošću po povratku. I upravo je ta svježa perspektiva i motivacija koju je revitalizirala jedna kratka mobilnost jedan od ključnih segmenata rasta znanstveno-obrazovne institucije kao što je Filozofski fakultet.
Koliko se koriste programi međunarodne suradnje kada je riječ o znanstveno-istraživačkim projektima?
Sudjelovanje u međunarodnim znanstveno-istraživačkim projektima postepeno raste, a posebno se ističu organizacijski snažni programi poput Erasmus+ KA2, s posebnim naglaskom na CBHE, ali i Interreg. Također, programi poput COST (European Cooperation in Science and Technology) i Horizon Europe omogućuju stvaranje širokih mreža suradnje na globalnoj razini.
Na kojim novim projektima radite?
Trenutno radimo na projektima Blended Education in Western Balkans Universities (BEWBU), International Mobility Programme - Assessing Constitutional Crisis impacT and Security (IMP-ACCTS) te COllaborative iNitiatives for improving the inClusion of young childRen from vulnErable immigranT familiEs (CONCRETE). Svaki od projekata na kojima radimo je orijentiran na specifičnu skupinu nastavnog osoblja i studenata Filozofskog fakulteta, a znače više prilika za znanstveni i akademski rast.
Kako se provodi projekt BEWBU i koliko je bitno podučavati kombiniranim učenjem?
Ovaj projekt je Capacity Building in Higher Education projekt unutar programa Erasmus+. Voditelj projekta je Sveučilište Aleksander Moisiu u Albaniji, a konzorcij čini deset sveučilišta iz Finske, Španjolske, Švedske, Albanije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Projekt podrazumijeva provedbu kombiniranog modela kroz dva predmeta koji su obavezni svim nastavničkim studijima Filozofskog fakulteta, a ne zanemaruje i aspekt neformalnog obrazovanja pa nudi radionice i za vanjske korisnike. Projekt je počeo u studenom 2024. i trajat će tri godine.
Na koji način se projekt IMP-ACCTS bavi interkulturnom kompetencijom?
Cilj projekta IMP-ACCTS je unaprijediti kako kvantitativne i kvalitativne aspekte mobilnosti studenata i osoblja u četiri talijanska grada i sveučilišta (Sveučilište u Sieni, Sveučilište u Milanu Bicocca, Sveučilište Salento u Lecceu i Sveučilište u Cagliariju) u cilju razvijanja interkulturne kompetencije i stvaranja šireg znanstvenog dijaloga oko teme „Ustavna kriza i sigurnost“ između partnera ovoga projekta.
Tko su voditelji projekta CONCRETE i koje mogućnosti nudi?
Voditelj projekta je Sveučilište u Montpellieru, Francuska uz Sveučilište u Mostaru, Ytauto Didziojo Universitetas u Litvi, Osnovna škola "НИКОЛА ПРОКОПИЕВ"u Bugarskoj, Sborishte te Sveučilište u Stavangeru, Norveška. Projekt je započeo u studenom 2024. i trajat će do studenog 2027., a financira se kroz program Erasmus+ KA220-SCH – Cooperation partnerships in school education. Projekt se temelji na izgradnji protokola za usvajanje drugog stranog jezika djece s nedavnim migrantskim iskustvom ili iz manjinskih zajednica, odnosno odgovara na pitanje: kako postupati u slučaju da u učionici imamo dijete koje ne govori jezik institucije, a morate ga poučavati drugom stranom jeziku?
Na koji način se provode aktivnosti nedavno potpisanih sporazuma o suradnji između Filozofskog fakulteta British Councila te Misije OESS-a u BiH?
Svi sporazumi o suradnji koje Filozofski fakultet potpisuje popraćeni su konkretnim aktivnostima i projektima. Sporazum s British Councilom je označio početak projekta „Pre-service Online Teacher Community“ (OTC) u kojem su sudjelovali studenti diplomskog studija Engleskog jezika i književnosti. Suradnja s Misijom OESS-a u Bosni i Hercegovini je započela u prosincu kada smo imali priliku ugostiti NJ. E. gospodina Briana Aggelera, voditelja misije OESS-a u BiH, u ciklusu predavanja veleposlanika „Tour d¢horizon“, a nakon predavanja održana je panel rasprava na temu „Say NO to Corruption – The role of youth in anti-corruption battle in Bosnia and Herzegovina“.
Koje radionice će se provoditi kroz suradnju koji imaju Fakultet i UNESCO?
Filozofski fakultet u suradnji s UNESCO-m ovaj mjesec kreće s projektom „Building Trust in Media in South East Europe: Support to Journalism as a Public Good“ te planira kroz razne radionice o medijskoj i informacijskoj pismenosti jačati kompetencije nastavnog osoblja u osnovnim i srednjim školama u HNŽ-u, studenata te novinara i medijskih stručnjaka.
Na koji način Fakultet sudjeluje u projektu EUPeace?
Sveučilište u Mostaru je već godinu dana dio jedne prekrasne priče – EUPeace, alijanse europskih sveučilišta za mir, pravdu i inkluzivna društva. U ovaj „institucionalni brak“ smo ušli s još osam sveučilišta, a Filozofski fakultet aktivno sudjeluje u radu skoro svih paketa ove alijanse potvrđujući još jednom da istinski napredak proizlazi iz suradnje, dijeljenja znanja i zajedničkog truda. Konačno, najznačajniji projekti su oni koji povezuju ljude preko granica, kultura i ideja, a to je misija koju Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru nastoji ostvariti.
