prof. dr. sc. Dražen Barbarić: Filozofski fakultet SUM-a epicentar dijaloga, različitih mišljenja i ideja unutar akademskog okvira
Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru 15. i 16. svibnja održana je 11. Međunarodna znanstvena konferencija “Identiteti – kulture – jezici”, a tema je “1100. obljetnica hrvatskoga kraljevstva”. Dekan Filozofskog fakulteta prof. dr. sc. Dražen Barbarić u intervjuu za Večernji list je istaknuo kako se ova konferencija profilirala kao relevantno mjesto susreta znanstvenika iz različitih područja društvenih i humanističkih znanosti.
Večernji list: Kolika je važnost što se konferencija s ovom temom održava upravo na Filozofskom fakultetu?
- Posebno je značajno da se konferencija održava na Filozofskom fakultetu - instituciji koja kroz svoje studijske programe sustavno njeguje, istražuje i promiče hrvatski jezik, književnost, povijest, filozofsku i kulturnu baštinu. Takvo akademsko okruženje ne samo da doprinosi razvoju znanstvene misli već i aktivno sudjeluje u očuvanju onih vrijednosti koje su duboko ukorijenjene u hrvatskom identitetu.
Večernji list: Jesu li i prethodnih godina konferencije bile tematski oblikovane?
- Desetljeće održavanja ove konferencije svjedoči o trajnoj potrebi za znanstvenim dijalogom i promišljanjem ključnih pitanja suvremenoga društva, kulture i jezika. Svaka konferencija bila je oblikovana u skladu s aktualnim znanstvenim i društvenim izazovima. Tako smo osmu konferenciju posvetili velikom jubileju - 500. obljetnici tiskanja Judite - te je naslovili “Marko Marulić i njegovo doba”. Deveta je nosila naslov “Pitanje nacionalnoga u suvremenom kontekstu s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu”, čime smo otvorili prostor za interdisciplinarnu raspravu o nacionalnim identitetima, političkim procesima i kulturnim politikama u regiji. Desetu konferenciju usmjerili smo prema fenomenu koji je obilježio globalnu znanstvenu i tehnološku scenu - umjetnoj inteligenciji. Konferencija je stoga nosila naziv “Umjetnost - umjetna inteligencija - umjetna stvarnost”, a otvorila je brojna pitanja na sjecištu tehnologije, etike, kreativnosti i ljudske percepcije stvarnosti.
Večernji list: Kolika se pozornost pridaje znanstveno-istraživačkoj misiji Fakulteta?
- Znanstvena djelatnost Fakulteta upravo je ono što ga krasi i razlikuje od ostalih obrazovnih institucija. Ne posustajemo kada su u pitanju konferencije, simpoziji i sl. Upravo je tradicionalna godišnja konferencija Fakulteta “Identiteti - kulture - jezici” jedan je od najprepoznatljivijih znanstvenih događaja.
Večernji list: Što objavljivanje znanstvenih časopisa znači za Fakultet i za SUM?
- Objavljujemo časopise “Hercegovina”, “Hum”, “Kultura komuniciranja” i godišnjak “Identiteti - kulture - jezici” te preko njih omogućujemo značajniju znanstvenu produkciju i reputaciju naših znanstvenika. Časopis “Hercegovina” referiran je u jednoj od najprestižnijih svjetskih citatnih baza SCOPUS, a časopis “Hum” je u bazama DOAJ, EBSCO, CEEOL, Erih plus. Uzimajući u obzir da je u BiH svega sedam časopisa referirano u WoS i 21 u SCOPUS bazi, to Filozofski fakultet SUM-a stavlja u vrh visokoškolskih ustanova koje objavljuju kvalitetne radove iz područja humanističkih i društvenih znanosti.
Večernji list: Koliko su važni identitetski studiji koji se izvode na Fakultetu?
- Posvećenost daljnjem razvoju humanističkih i društvenih znanosti na Sveučilištu u Mostaru ostaje trajna zadaća i misija Filozofskoga fakulteta. Potonji nosi važan simbolički teret jer kontinuirano generira posebnost Sveučilišta, njegovu identitetsku profilaciju te trajnu zaštitu povijesne, kulturne i jezične baštine i raznolikosti hrvatskoga naroda u BiH. Fakultet će neumorno raditi na istraživanju i očuvanju hrvatskoga identiteta, sa stalnom referencom i upućivanjem na njezinu neraskidivu pripadnost europskom kulturnom krugu. U tom pogledu očuvanje “identitetskih studijskih programa” ostaje nezaobilazan čimbenik sveukupnoga sveučilišnoga, ali i društvenoga razvoja. Bez ove društveno-humanističke jezgre hrvatski narod osuđen je na folklorno životarenje.
Večernji list: Koliko je Filozofski fakultet SUM-a otvoren kao rasadište novih znanja, ideja, ali i različitih mišljenja?
- Ne samo da je otvoren nego i predano radimo na tome da Filozofski fakultet postane epicentar dijaloga, različitih mišljenja, suočavanja s različitošću, ali unutar akademskoga okvira.
Na tome tragu drugu godinu organiziramo tri serijala predavanja “Tour d’Horizon”, “Religije u suvremenom kontekstu” i “Mostarski filološki susreti”. Riječ je o gostovanjima veleposlanika stranih zemalja i organizacija u BiH, zatim vjerskih velikodostojnika te književnika i filologa, kako iz BiH tako i iz širega okruženja. Ovi serijali predstavljaju otvaranje Fakulteta široj društvenoj zajednici i postajanje mjestom intelektualnih dodira, što je jedno od važnijih poslanja svakoga filozofskoga fakulteta u svijetu.
