Predavanjem „Antroponimi i sklonidbene dvojbe“ obilježen Međunarodni dan materinskog jezika
U povodu Međunarodnoga dana materinskog jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru predavanje na temu „Antroponimi i sklonidbene dvojbe“ održala je prof. dr. sc. Katica Krešić.
Profesorica je govorila o osobnim imenima kao posebnom leksičkom sloju hrvatskoga jezika i objasnila zašto se kod njih često pojavljuju sklonidbene i pravopisne dvojbe. Posebno je istaknula kako problemi nastaju kada normativni priručnici nude više mogućih rješenja ili ne daju potpuno jasne smjernice.
„Antroponimi su specifičan leksički sloju koji je drukčiji u odnosu na ostali hrvatski leksik, s obzirom na to da se susrećemo s različitim sklonidbenim i pravopisnim problemima kada su u pitanju imena, prezimena i nadimci“, istaknula je Krešić.
Prof. Krešić je pojasnila i kako su se običaji davanja imena mijenjali kroz povijest. „Prije se vjerovalo da ime osobe odražava njezine osobine, pa su djeci davana ‘snažna’ imena poput Vuk, Lav ili Ognjen. Danas se češće biraju pomodna ili strana imena, poput Stivena, Nika ili Kasandre, što ponekad stvara dodatne jezične dvojbe kod sklanjanja i tvorbe posvojnih pridjeva.“
Posebno je spomenula i dvostruka imena, koja su u prošlosti bila znak ugleda i bogatstva, a danas se još povremeno koriste, što dodatno komplicira pravilnu jezičnu primjenu. „Danas imamo dosta pomodnih i stranih imena koja se nadijevaju djeci, pa se ona trebaju prilagoditi hrvatskom sklonidbenom sustavu“, naglasila je Krešić.
Osvrnula se i na povijesni razvoj hrvatskih imena te kazala kako su prva imena zabilježena u latinskim zapisima iz osmog stoljeća, dok su prezimena uvedena kako bi se prvo spriječilo sklapanje brakova među srodnicima, a kasnije i za razlikovanje ljudi.
Prof. Krešić je naglasila da osobna imena predstavljaju trajni spomenik identiteta i bogatu imensku baštinu te da njihov promišljen odabir ima važnu ulogu u očuvanju kulturnog kontinuiteta.
Kroz predavanje je naglašena važnost razumijevanja jezične zakonitosti i pravilna uporaba materinskoga jezika u svakodnevnom životu. Primjeri iz prakse i povijesni kontekst pokazali su kako imena čuvaju identitet, povezuju s tradicijom i istovremeno otvaraju prostor za kreativnost u suvremenom jeziku.
