Održana gostujuća predavanja na studiju Arheologije o bioarheologiji i rimskoj vili u Skelanima
U organizaciji studija Arheologije na Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru održana su dva gostujuća predavanja posvećena arheološkim istraživanjima kasnoantičkog razdoblja.
Mag. archaeol. Maja Miljević Đajić, arheolog i fizički antropolog održala je predavanje na temu „Što nam kosti govore? Zdravlje, bolesti i traume: studija slučaja analize ljudskih kosturnih ostataka sa starokršćanske crkve u Cimu“ te je predstavila rezultate antropološke analize skeletnih ostataka pronađenih u cimskoj bazilici, istaknuvši važnost proučavanja kostiju za razumijevanje načina života nekadašnjih zajednica.
„Analizom su utvrđivani spol, starost, patološke promjene i tragovi trauma. Kod jednog muškarca u dobi od 30 do 35 godina zabilježene su ozljede nosa nastale nasilnim putem, kao i povrede rebara koje upućuju na pad, dok su kod više individua primijećeni izraženi markeri fizičkog stresa“, kazala je Miljević Đajić te dodala kako su identificirani tragovi tuberkuloze i pokazatelji nedostatka vitamina D, što svjedoči o zdravstvenim izazovima tadašnje populacije.
„Skeletni ostatci iz Cima jasno pokazuju da su muškarci sredine 5. stoljeća živjeli u uvjetima intenzivnog fizičkog rada, čestih trauma i prisutnosti kroničnih bolesti“, istaknula je Miljević Đajić.
Mag. archaeol. Jovan Đajić, kustos-arheolog u Arheološkom muzeju „Rimski municipium“ Skelani održao je predavanje na temu „Rimska vila iz Municipiuma Malvesiatiuma u Skelanima“. Govorio je o značaju rimskih ostataka u Skelanima, čije je postojanje u 19. stoljeću zabilježio Feliks Kanic, dok je prva sustavna arheološka istraživanja proveo Karlo Pač, pri čemu su otkrivene dvije kasnoantičke bazilike, velika nekropola i brojni kameni spomenici.
Poseban naglasak stavljen je na istraživanje reprezentativne vile urbane, u kojoj su pronađena ložišta, luksuzne dekoracije i bogati mozaički ukrasi. „Među njima se ističe medaljon s prikazom Gorgone Meduze, mitskog bića čiji je lik imao apotropejsku, zaštitnu ulogu, simbolično štiteći dom od zlih namjera. Otkrića iz Skelana potvrđuju da je ovaj prostor bio snažno integriran u urbane, privredne i kulturne tokove rimske provincije Dalmacije“, naglasio je Đajić.
Predstavljeni rezultati pokazali su koliko arheološka i antropološka istraživanja doprinose razumijevanju života u kasnoj Antici. Analiza materijalnih ostataka i skeletnih nalaza pruža vrijedan uvid u zdravstvene, društvene i kulturne okolnosti toga razdoblja. Ovakva istraživanja potvrđuju značaj sustavnog proučavanja i očuvanja kulturne baštine.
