Dražena Bošković: Tijekom studija usvajaju se teorijska i praktična znanja koja su kvalitetna podloga za ono što svakoga čeka u stvarnom radnom okruženju
„Znanje stečeno tijekom studija svakodnevno koristim u radnom okruženju“, rekla je za SUM Sovu Dražena Bošković, mag. hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti, voditeljica IT projekata u firmi QSD u Mostaru, doktorandica na Filozofskom fakultetu SUM-a i članica Alumni kluba toga Fakulteta.
„Moj posao uključuje vještine poput organizacije, timskog rada, komunikacije, upravljanja resursima, upravljanja kvalitetom produkta, koordinacije, upravljanja vremenom, analitičkog i kritičkog razmišljanja, upravljanja rizicima, a pored navedenih i mnoge druge tehničke vještine koje treba imati voditelj projekata u IT industriji“, kazala je Bošković i dodala kako se tijekom studija usvajaju određene vještine, teorijska i praktična znanja koja postanu kvalitetna podloga za ono što svakoga čeka u stvarnom radnom okruženju.
Firma QSD je regionalni lider u mobilnom razvoju među malim IT tvrtkama. Sa svojim timom uspjeli su stvoriti mobilne aplikacije koje danas imaju više od 10 milijuna korisnika.
Nedavno su dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Dražen Barbarić i operativni direktor QSD-a d.o.o. mr. sc. Marin Hrkać potpisali sporazum o suradnji na području stručne prakse, a Bošković je kazala kako QSD već godinama omogućuje praksu i mentorstvo za sve studente koji žele svoj karijerni put razvijati u smjeru informacijskih tehnologija.
„Takav vid prakse podrazumijeva interakciju teorijskih znanja i iskustava koji će kvalitetno doprinijeti razvoju različitih praktičnih vještina studenata što na kraju utječe na ukupan stručni potencijal praktikanata. Primarni cilj ovog sporazuma je omogućiti studentima stjecanje praktičnih vještina i iskustava u realnom radnom okruženju.“
Bošković je istaknula kako je tranzicija iz akademskog u radno okruženje bila izazovna kao i većini mladih ljudi koji ulaze po prvi put u neko radno okruženje. „Prvi izazov bio je kako teorijska znanja stečena na fakultetu primijeniti u realnim situacijama. To uvijek zahtijeva dodatno učenje, prilagodbu novim radnim procesima i očekivanjima poslodavaca. Drugi izazov bio je prilagoditi se radnom ritmu i dinamičnom okruženju, što uključuje učinkovito upravljanje vremenom i višestrukim zadacima. Treći izazov bio je rad u timovima s različitim profilima ljudi gdje je bilo potrebno dodatno razvijati komunikacijske vještine, učiti se radnoj etici, suradnji, toleranciji i međusobnom poštivanju.“ Dodala je kako su upornost, ljubav prema profesiji i kolegijalna podrška bili ključni u procesu integriranja u novo radno okruženje.
Doktorandica je i na poslijediplomskom Interdisciplinarnom studiju Filozofskog fakulteta na smjeru Anglistika, a odlučila se upisati ga zbog želje za daljnjim usavršavanjem i istraživanjem. „Upisala sam smjer anglistika, a najviše me zanima engleski jezik struke u oblasti informacijskih tehnologija jer je to lingua franca IT industrije. Učenje engleskog jezika struke na IT fakultetima omogućava inženjerima lakši pristup najnovijim informacijama, bazama podataka, veću konkurentnost na tržištu rada i lakšu prilagodbu globalnom poslovnom okruženju.“
Kazala je kako se tehnologija razvija nevjerojatnom brzinom te da se konstantno uvode novi alati i platforme koje radikalno mijenjaju način na koji radimo i komuniciramo. „Automatizacija i umjetna inteligencija postali su integralni dijelovi mnogih industrija, povećavajući učinkovitost i produktivnost, ali također postavljajući nove zahtjeve za stalnim učenjem i prilagođavanjem. Porast globalne povezanosti, omogućava veću fleksibilnost i međunarodnu suradnju između timova i organizacija.“
Rekla je kako alumnisti Filozofskog fakulteta kroz mentorstvo daju smjernice sadašnjim studentima, pomažu im pripremiti se za tržište rada i profesionalne izazove. „Alumni pomažu studentima izgraditi mreže kontakata i doprinose razvoju i unapređenju fakulteta kroz različite inicijative i projekte. Njihova uloga može biti ključna i za prilagodbu nastavnih planova i programa kako bi bolje odgovarali potrebama tržišta.“ Istaknula je i kako je važna zadaća alumnija povezati bivše studente fakulteta, što može stvoriti snažnu i kvalitetnu mrežu profesionalaca koji se međusobno podržavaju i surađuju na različitim projektima i potiču doprinos zajednici koji je izuzetno važan širenje pozitivnih utjecaja u društvu.
„Jako je bitno da studenti budu uporni, spremni za učenje. Neka se ne boje tražiti savjet i pomoć od starijih kolega, mentora jer im njihovo iskustvo može otvoriti pogled, olakšati profesionalni razvoj. Ključno je ostati u tijeku s promjenama u njihovoj struci jer se tehnologije i metode rada svakodnevno mijenjaju, stoga je kontinuirano učenje i prilagodba neophodna za održavanje konkurentnosti na tržištu rada“, poručila je Bošković.
