O FAKULTETU

 

Filozofski fakultet članica je Sveučilišta u Mostaru, jedinoga sveučilišta u Bosni i Hercegovini na kojemu se nastava izvodi na hrvatskome jeziku. Riječ je o znanstvenoj i visokoškolskoj ustanovi koja obrazuje studente u tri nastavna ciklusa (prediplomskome, diplomskome i poslijediplomskome) na 17 studija iz različitih područja društvenih i humanističkih znanosti. Nastava se izvodi u skladu s načelima Bolonjske deklaracije.

 

Povijest fakulteta

Filozofski fakultet proizašao je iz Pedagoškoga fakulteta akademske 2005./2006. godine. Studiji Hrvatski jezik i književnost, Engleski jezik i književnost, Njemački jezik i književnost te Povijest počeli su se izvoditi na Pedagoškome fakultetu akademske 1994./1995. godine. Od akademske 1999./2000. do 2001./2002. godine pokreću se studiji Filozofija, Novinarstvo, Latinski jezik i rimska književnost, Povijest umjetnosti i Arheologija. Od akademske 2005./2006. godine započelo se izvoditi nove studijske programe koji su prilagođeni odredbama Bolonjske deklaracije. Odlukom Upravnoga vijeća iz ožujka 2005. godine dotadašnji Pedagoški fakultet podijeljen je na Fakultet filozofsko-humanističkih znanosti i Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti. U skladu s odredbama Bolonjske deklaracije na Fakultetu filozofsko-humanističkih znanosti od akademske 2005./2006. godine pokrenut je i treći ciklus, odnosno Poslijediplomski studij Jezici i kulture u kontaktu. Iste akademske godine pokrenut je i Studij psihologije pa je tako ukupan broj studija na Fakultetu filozofsko-humanističkih znanosti dosegao broj deset. Fakultet filozofsko-humanističkih znanosti 21. ožujka 2007. preimenovan je u Filozofski fakultet. Iste godine pokrenuta su dva nova studija, Politologija i Socijalni rad. Od akademske 2011./2012. godine djeluje i Studij informacijskih znanosti, a 2013./2014. godine pokrenut je Studij talijanskoga jezika i književnosti te Studij ruskoga jezika i književnosti. S akademskom 2014./2015. otvoren je i Studij odnosi s javnošću, a od 2015./2016. godine djeluje i Studij logopedije.

 

Fakultet danas

Nastava

Filozofski fakultet  danas ima više od 2000 upisanih studenata, 108 stalno zaposlenih djelatnika i više od 150 vanjska suradnika. Na preddiplomskome i diplomskome nastavnom ciklusu 17 studija izvodi 45 studijskih programa. Tijekom jedne akademske godine ukupno se izvede više od 40000 sati nastave.

Na preddiplomskome nastavnom ciklusu izvodi se 11 jednopredmetnih i 11  dvopredmetnih studijskih programa. Svi dvopredmetni studijski programi mogu se međusobno kombinirati. Uzimajući u obzir sve dvopredmetne kombinacije i jednopredmetne studije, možemo reći da se na preddiplomskoj razini izvodi 66 različitih studijskih skupina. Preddiplomski studijski programi traju tri godine.

Na diplomskome nastavnom ciklusu izvodi se 11 jednopredmetnih i 12 dvopredmetnih studijskih programa koji se također svi mogu međusobno kombinirati. Na Studiju informacijskih znanosti postoje četiri smjera, dva na jednopredmetnome i dva na dvopredmetnome studiju koji se zasebno kombiniraju sa svim ostalim dvopredmetnim studijima. Kada se zbroje sve kombinacije dvopredmetnih studijskih programa i jednopredmetni studijski programi na diplomskome ciklusu, postoje 72 studijske skupine. Diplomski studijski programi traju dvije godine.

Na poslijediplomskome ciklusu izvodi se Interdisciplinarni doktorski studij  koji svojom interdisciplinarnošću pruža humanističko i društveno utemeljen pristup jezičnim, povijesnim i kulturološkim posebnostima Europe s osobitim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu. Interdisciplinarni doktorski studij usklađen je sa strateškim i programskim  odrednicama Sveučilišta u Mostaru. Studij se naslanja na dosadašnja iskustva prethodnih ciklusa doktorskoga studija Jezici i kulture u kontaktu te na pozitivna iskustva i prakse srodnih relevantnih poslijediplomskih studija kao i na načela doktorskoga obrazovanja kodificirana u dokumentima Europske unije.

Filozofski fakultet ima i svoje dislocirane odjele u Orašju i Brčkome. U Sveučilišnom centru Posavina u Orašju se  izvodi preddiplomski i diplomski studij Socijalni rad, a u Brčkome preddiplomski studij Odnosi  s javnošću.

Uz navedene studije na Filozofskome fakultetu izvodi se Program za stjecanje nastavničkih kompetencija.

Mobilnost i međunarodna suradnja

Filozofski fakultet uključen je u nekoliko programa mobilnosti, kako studenata tako i nastavnoga osoblja. Od potpisivanja ugovora na državnoj razini 2008. godine Filozofski je fakultet pristupio CEEPUS III programu, a od 2009. godine ulazi i u projekt Erasmus Mundus JoinEU-SEE. Više godina postoji i uspješna suradnja s DAAD-om (Njemačka služba za akademsku razmjenu studenata), KAAD-om (Katolička akademska služba za razmjenu stranaca) te OeAD-om (Austrijska akademska služba za razmjenu), a od akademske 2016./2017. godine započela je mobilnost kroz Erasmus+ program.

Ured za međunarodnu suradnju i projekte Filozofskoga fakulteta osnovan je potkraj studenoga 2013. godine. Njegova je prvotna djelatnost koordinacija svih aktivnosti i događaja vezanih za međunarodnu suradnju Fakulteta kao što su sklapanje bilateralnih sporazuma sa sveučilištima i fakultetima u svijetu i regiji, međunarodna akademska i studentska razmjena, pružanje informacija o različitim projektima EU-a, davanje potpore djelatnicima i studentima pri prijavi za sudjelovanje u određenim projektima te organizacija predstavljanja različitih programa stipendiranja. Ured također vodi brigu o svim studentima i profesorima koji odlaze na razmjenu u inozemstvo te studentima i profesorima koji dolaze na razmjenu na Filozofski fakultet. Ured za međunarodnu suradnju i projekte zadužen je i za pripremu i izradbu projektnih aplikacija te prijava na natječaje u zemlji i inozemstvu. U proteklome razdoblju odobreni su projekti u okviru natječaja Federalnoga ministarstva obrazovanja i znanosti, Ministarstva civilnih poslova BiH te Agencije za ravnopravnost spolova. Projekti su prijavljivani i na natječaje Vlade RH, Ureda za Hrvate izvan RH, IPA Adriatic, Interreg Adrion, itd.

 

Znanstvena djelatnost

Filozofski se fakultet ističe i znanstvenom djelatnošću i organiziranjem brojnih međunarodnih znanstvenih konferencija te objavljivanjem znanstvenih publikacija.

Samo u protekloj akademskoj godini organizirane su dvije konferencije: Konferencija Mladi znanstvenici – „Znanost kao kultura neslaganja“ održana je 15. travnja 2016. i Znanstvena konferencija Identiteti, kulture i jezici naslovljena „Europa u mijeni: progon i egzodus kao univerzalni problem“ održana 3. lipnja 2016. godine. U povodu obilježavanja 550. obljetnice smrti hercega Stjepana Vukčića Kosače održan je dvodnevni međunarodni znanstveni skup (20. i 21. svibnja 2016.) s naslovom „Povijesno naslijeđe hercega Stjepana Vukčića Kosače - 550 godina od smrti (1466. - 2016.)“. Znanstveni skup organizirali su Hrvatski institut za povijest iz Zagreba i Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru.

Kada je riječ o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, treba reći da Fakultet dobro surađuje sa svim članicama Sveučilišta u Mostaru, ali i svakodnevno radi na uspostavljanju i održavanju dobre suradnje sa srodnim studijima u Bosni i Hercegovini, Republici Hrvatskoj te drugim europskim zemljama. Od 2010. godine do danas Fakultet je potpisao 15 sporazuma o suradnji s raznim institucijama kao što su Arhiv Bosne i Hercegovine, Zavod za školstvo, Zavod za zdravstveno osiguranje HNŽ-a, Narodna knjižnica HNŽ-a, razne medijske kuće itd.

Uz redovita predavanja, seminare, vježbe, ispite te istraživački rad na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Mostaru od 2013. organiziraju se tribine iz različitih područja i tema pod nazivom „Četvrtkom u 12“. Osim studentima te su tribine otvorene i svim zainteresiranim osobama. 

Filozofski fakultet objavljuje časopise Hum, Kultura komuniciranja i Hercegovina te godišnjak Identiteti – kulture – jezici.

Časopis Hum registriran je u Ministarstvu prosvjete, znanosti, kulture i športa Hercegovačko-neretvanske županije, a od Centra za ISSN Bosne i Hercegovine koji je pri Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci u Sarajevu dobio je svoj međunarodni standardni broj što se dodjeljuje za serijske publikacije. Izlazi dva puta godišnje. Kao i drugi časopisi slična profila, Hum objavljuje recenzirane radove te one koji ne podliježu recenzentskomu postupku. Časopis je referiran u sljedećim bazama podataka:

Erih Plus (https://dbh.nsd.uib.no/publiseringskanaler/erihplus/);

EBSCO – Full text online library (www.ebschohost.com),

Central and Eastern European Online Library (www.ceeol.com);

Slavus – Slavic Humanities Index (www.slavus.ca)

Kultura komuniciranja znanstvena je publikacija Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru namijenjena za objavljivanje radova iz novinarstva, politologije i odnosa s javnošću, ali i drugih srodnih društvenih i humanističkih disciplina. Časopis izlazi od 2011. godine najmanje jedanput godišnje. Objavljuje recenzirane, neobjavljene radove, koji nisu poslani na recenzijski postupak u neki drugi časopis i one koji ne podliježu recenzijskom postupku.

Časopis Hercegovina počeo je izlaziti 1981. godine, a od 2015. godine izdavač joj je Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, a suizdavač Hrvatski institut za povijest iz Zagreba. Časopis Hercegovina sad izlazi u novoj seriji jednom godišnje i dijelom je zbilje ovdašnje kulturne javnosti. U staroj seriji izišlo je 25 brojeva, pa se i to može smatrati svojevrsnim jubilejom. U ovih 35 godina postojanja časopis je dao velik prinos u istraživanju kulturnoga naslijeđa i povijesti Hercegovine.

Godišnjak Identiteti – kulture – jezici objavljuje radove s redovite godišnje znanstvene konferencije Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru u suradnji s drugim znanstvenim i kulturnim ustanovama iz države i regije. Svi pristigli radovi prije objave prolaze postupak dvostruko slijepe recenzije  istaknutih stručnjaka za uže područje rada, što je jamstvo kvalitete godišnjaka. Temeljna mu je zadaća ponuditi prostor i mogućnost za otvoreno kritičko propitivanje složene kulturno-identitetske i političke stvarnosti bosanskohercegovačkoga društva, ali i recentnih društveno-političkih fenomena s kojima se suvremena društva suočavaju. Dosad su objavljena dva broja. Prvi se broj bavio kulturnom i identitetskom raznolikošću BiH te europskim perspektivama našega društva dok je u fokusu drugoga broja bila tema povezanosti jezika, ideologije i sjećanja te njihova percepcija u suvremenomu kontekstu.

 

Sustav za osiguranje kvalitete

Kao sastavnica Sveučilišta u Mostaru Filozofski je fakultet u procesu razvoja institucijskoga mehanizma internoga osiguranja i unaprjeđenja kvalitete pri čemu se upravlja standardima i smjernicama za osiguranje kvalitete u europskome prostoru visokoga obrazovanja kako bi se svim interesnim skupinama mogla jamčiti kvaliteta sadržaja i izvođenja studijskih programa kao i kvaliteta u najširemu smislu te riječi. Ured za osiguranje i unaprjeđenje kvalitete i Odbor za osiguranje i unaprjeđenje kvalitete osnovani su  17. srpnja 2008. godine. Za potrebe ujednačavanja sustava kvalitete na razini Sveučilišta, prema Pravilniku o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete na Sveučilištu u Mostaru, te Vodiču kroz osiguranje kvalitete, na Filozofskome su fakultetu 12. svibnja 2014. osnovani Odbor za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete i Ured za osiguranje kvalitete, u čijemu sastavu djeluju Služba za odnose sa studentima i Služba za praćenje i unaprjeđenje kvalitete. Odbor organizira, koordinira i provodi postupke vrjednovanja i razvija unutarnje mehanizme osiguravanja i unaprjeđenje kvalitete na razini Fakulteta, posebice s obzirom na samovrjednovanje, razvijanje indikatora kvalitete, sudjelovanje studenata u praćenju kvalitete provedbe studija, istraživanje uspješnosti studiranja i kompetencije nastavnoga osoblja, usavršavanje sveučilišnih nastavnika i administrativnoga i tehničkoga osoblja, kvalitetu općih i specifičnih kompetencija ostvarenih studijskim programom, definiranje i uvođenje tipa standardizacije u administrativnome dijelu Fakulteta. Odbor Fakulteta u suradnji s Odborom za kvalitetu Sveučilišta i Uredom za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete Sveučilišta te ostalim tijelima Fakulteta planira strategiju unaprjeđenja kvalitete Fakulteta kao sastavnice Sveučilišta. Odbor ima obvezu podnositi izvješće o svome djelovanju Znanstveno-nastavnom vijeću Fakulteta i Odboru za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete na razini Sveučilišta. Izvješće se podnosi najmanje jednom godišnje, a prema potrebi i u drugim utvrđenim rokovima. Između ostalih rezultata rada Odbora svakako treba istaknuti tiskanje Priručnika za stjecanje nastavničkih kompetencija tijekom redovitoga studija. Ured za osiguranje kvalitete radi na izradbi samoevaluacijskoga izvješća svake akademske godine radi redovitoga praćenja podataka ili akreditacijskih procesa. K tomu Ured analizira te predlaže izmjene i dopune različitih pravilnika, koordinira procesima i aktivnostima između rada stručnih službi međusobno i stručnih službi prema studijima (definiranje reda predavanja svih studija, realizacija u ISS-u, rješavanje pojedinih specifičnih problemskih pitanja, organizacija nastave, ažuriranje potrebnih dokumenata Fakulteta i sl.). Tijela sustava osiguranja kvalitete rade sinkronizirano s već postojećim organizacijskim tijelima Fakulteta te se zaključci Odbora ili Ureda predlažu Znanstveno-nastavnom vijeću na usvajanje, ili izravno ili neizravno preko Vijeća pročelnika i tajnika. Time Fakultet i na unutarfakultetskoj razini i prema vanjskim interesnim strankama transparentno provodi sve aktivnosti kojima ostvaruje svoje strateške ciljeve te temeljne postavke vlastite misije i vizije.    

 

Službe

Na fakultetu djeluje deset službi i ureda. To su Služba za pravne, kadrovske i opće poslove, Studentska služba, Financijsko-knjigovodstvena služba, Tehnička služba, Arhiv fakulteta, Služba za informatičku potporu, Ekonomsko-organizacijska služba, Služba za nastavu, Ured za projekte i međunarodnu suradnju i Ured za odnose s javnošću.

 

Knjižnica

Knjižnični fond Filozofskoga fakulteta ima nešto više od 15.000 naslova i oko 7.000 periodičnih izdanja iz različitih područja društvenih i humanističkih znanosti. Čitaonica je opremljena računalnom mrežom. U knjižnici postoji i centar za nastavna sredstva koje Goethe institut postavlja u okviru knjižnica ili drugih javnih ustanova nastavnicima njemačkoga jezika u mnogim zemljama. Knjižnica Filozofskoga fakulteta korisnik je knjižničnoga programa COBISS (kooperativni internetski bibliografski sustav i servis) koji predstavlja organizacijski model povezivanja knjižnica u knjižnično-informacijski sustav s uzajamnom katalogizacijom, uzajamnom bibliografsko-kataloškom bazom COBIB i lokalnim bazama podataka biblioteka sudionica, bazom podataka u knjižnicama COLIB, normativnom bazom podataka CONOR, kao i s još nekim drugim funkcijama. Knjižnica trenutno ima pristup dvjema elektroničkim bazama podataka: SCI Direct i SCOPUS.

 

Centri

Medijski centar

U okviru Medijskoga centra Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru djeluju radio Treći, studentski portal treći.ba, Studentska televizija i Studentski list, što bi nakon godina rada trebalo prerasti u suvremenu novinsku agenciju.

Studentski portal treci.ba pokrenut je 3. ožujka 2015. Pokretanjem portala studentima Studija novinarstva Filozofskoga fakulteta omogućuje se stjecanje potrebnoga praktičnog novinarskog znanja i vještina kako bi bili konkurentniji na tržištu rada i opravdali svoj poziv novinara. Portal je otvoren za suradnju i studentima svih ostalih studijskih grupa i fakulteta koji žele pristupati svijetu iz svoje perspektive obrađujući aktualne teme i analizirajući društvenu praksu koja ih je iznenadila te su spremni ponuditi rješenja svakodnevnih problema. „Neka se čuje i treća strana!“ slogan je portala koji ukazuje na neovisnu i objektivnu stranu koja će pokazati svijet iz studentske perspektive. Stalnu redakciju portala čini 20-ak studenata, a naglasak je na studentskim temama, problemima, ali i pozitivnim pričama. Najčitanija je rubrika „Kampus“ koja obrađuje studentske teme i u kojoj se prati većina događaja na Sveučilištu u Mostaru. Upravo se po tome i treci.ba razlikuje od ostalih portala na području Mostara, ali i Hercegovine.

Studentski radio Treći studentski pokrenut je 3. prosinca 2015., a program trenutno emitira preko portala treci.ba. Cilj je studentskoga radija povezati studente Sveučilišta u Mostaru te studentima novinarstva omogućiti praktičan rad u struci za koju se pripremaju, a također i omogućiti praksu svima onima s drugih studijskih programa koji se u budućnosti namjeravaju baviti jednim od žanrova radijskoga novinarstva. Prostor je prilagođen suvremenoj konvergentnoj radijskoj redakciji. Nakon provedene audicije za radijske novinare održane su radionice za tonske realizatore i tehničku potporu. Svaki student bilo kojega smjera na Sveučilištu može predlagati svoju emisiju i obrađivati temu blisku njegovu studiju koja je relevantna za javnost. Trenutno studentski radio emitira tri sata jutarnjega programa, a kad se steknu uvjeti, u planu je i cjelodnevna shema emitiranja programa. Nakon stabiliziranja programa krajnji je cilj dobiti frekvenciju za mostarsko gradsko područje i okolicu. Radio Treći dio je mreže studentskih radijskih postaja Jugoistočne Europe, koje dva puta godišnje održavaju Hear.me seminare na kojima se dogovara razmjena emisija, ali i ideje te iskustva.

Studij novinarstva Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru pokrenuo je vlastitu internetsku televiziju Studentski TV na petu obljetnicu osnivanja najpopularnijega internetskog videoservisa YouTube, 27. travnja 2010. Danas Studentski TV Filozofskoga fakulteta informira o svekolikome radu Fakulteta i njegovih studenata razvijajući pritom odgovornost za izgovorenu javnu riječ (iskaz) i razmjenjujući obrazovno-nastavna iskustva s drugim fakultetima. Na ovaj način studenti novinarstva obavljaju svoju novinarsku praksu, što i jest krajnji cilj ovakva rada. Zainteresiranost studenata za vježbe i sudjelovanje u projektu iznimno je velika. Objavljuju se televizijske reportaže, vijesti i izvješća, a dva puta u akademskoj godini priprema se i dnevnik „Studentski objektiv“. Internetska televizija Filozofskoga fakulteta bilježi tisuće pregleda sadržaja iz šire regije i cijeloga svijeta.

Studentski list naziv je posebnog priloga koji izlazi u okviru Večernjega lista BiH, a realiziraju ga studenti Studija novinarstva Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Studenti u uredništvu Večernjega lista BiH predlažu teme, prikupljaju podatke, razgovaraju s izvorima, pišu, lektoriraju, vrše redakturu, grafički oblikuju, izrađuju naslovnicu sve do konačnoga proizvoda, do novina koje se pojavljuju na kioscima. Riječ je o prvome takvu projektu u ovome dijelu Europe u kojemu studenti u okviru mainstream medija imaju priliku izraditi poseban novinski prilog. Ovaj projekt studentima omogućuje usvajanje kompetencija, znanja i vještina iz odnosa s javnošću jer, rabeći alate i tehnike iz odnosa s medijima, samostalno organiziraju i svečanost na kojoj se list predstavlja. Istodobno u izradbi Studentskoga lista, kao lektorska služba, sudjeluje i Studij hrvatskoga jezika i književnosti Filozofskoga fakulteta što pridonosi dodatnoj profesionalnoj razini cijeloga projekta. Ne bez razloga Studentski se list smatra krunom cjelokupnoga petogodišnjega studiranja na Studiju novinarstva. Prilog izlazi jednom godišnje, a prvi je broj objavljen u akademskoj 2013./2014. godini.

 

Istraživački centar

Istraživački centar Filozofskoga fakulteta osnovan je akademske 2013./2014. godine.  Namijenjen je postizanju višestrukih i dugoročnih ciljeva i učinaka ne samo na Fakultetu i Sveučilištu nego i u društvu općenito poradi jačanja istraživačkoga pristupa cjelokupnoj zbilji – kulturnoj nacionalnoj, društvenoj i političkoj. Centar je dobrim dijelom u službi jačanja pozicije Hrvata u BiH. Također Centrom se želi ojačati mogućnost provedbe domaćih i međunarodnih projekata te je otvoren za suradnju s cjelokupnim Sveučilištem, ali i s drugim institucijama, bilo znanstvenim, političkim, vjerskim, bilo nekim drugim. Njegove pogodnosti i prednosti mogu biti od koristi i studentima dodiplomskih, diplomski i poslijediplomskih studija u njihovu znanstvenoistraživačkome radu. U prvoj fazi rada Istraživačkoga centra utemeljen je i u funkciju pušten pozivni centar (Call Center). Za rad u pozivnome centru osposobljeno je tridesetak operatera, odnosno studenta Filozofskoga fakulteta. Istraživački je centar napravio nekoliko istraživanja od kojih je najznačajnije istraživanje o političkome položaju Hrvata u BiH te istraživanje o prosvjedima u BiH koji su kulminirali u veljači 2014.

 

Centar za politološka istraživanja

Centar za politološka istraživanja Filozofskoga fakulteta osnovan je u jesen 2016. godine. Osim promicanja znanstvene discipline politologije, ciljevi su udruge: okupljanje u članstvo ne samo politologa nego i pojedinaca iz ostalih društvenih i humanističkih disciplina; zalaganje za kompetentno pružanje mjerodavnih odgovora, analiza i pronalazaka rješenja društvenih problema iz područja politologije, ali i pružanje informacija i podatka iz drugih srodnih društvenih znanosti; zalaganje za suradnju i okupljanje kako politologa tako i drugih znanstvenika iz Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i svijeta; zalaganje i pružanje potpore razvitku projekata, različitih oblika istraživanja i kreativnih ideja; zalaganje da se samostalno i u suradnji s drugim institucijama u zemlji i inozemstvu, stručnoj javnosti, sveučilišnoj i akademskoj zajednici, studentima, istraživačima, novinarima, diplomatima, državnoj upravi, članovima političkih stranaka, predstavnicima civilnoga društva te široj zainteresiranoj javnosti, sukladno svojim mogućnostima, izradi politološka baza podataka; zalaganje za poticanje i razvitak kreativnih sposobnosti u mladih istraživača kroz različite oblike edukacije; zalaganje za promidžbu mira, političke kulture, demokracije, civilnoga društva, tolerancije, ljudskih prava, europskih vrijednosti i hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta u Bosni i Hercegovini te umjetnosti, kulture, turizma i drugih plemenitih i kreativnih aktivnosti; zalaganje i realiziranje izdavačke djelatnosti u obliku knjiga, brošura, časopisa, internetske web-stranice te drugih publikacija radi ostvarivanja navedenih i sličnih ciljeva. 

 

Studentske udruge

Uz Studentski zbor kao predstavničko tijelo studenata u Znanstveno-nastavnom vijeću Fakulteta,  koje se bira studentskim izborima svake akademske godine i kojemu je cilj štititi prava i promicati interese studenata, na Filozofskome fakultetu djeluje i nekoliko studentskih udruga. Ciljevi su udruga skrb za studentska prava i slobode, poboljšanje položaja studenata, suradnja s drugim studentskim udrugama, asocijacijama, organizacijama i inicijativama, poticanje i unaprjeđenje kulturnih, zabavnih i edukativno-istraživačkih djelatnosti studenata. Prva studentska udruga osnovana na Filozofskome fakultetu te jedina studentska udruga u Bosni i Hercegovini s hrvatskim predznakom jest Hrvatski studentski politološki forum (HSPF) osnovan 2009. godine. Udruga studenata socijalnoga rada ZAMFIS osnovana je  2010. godine.  Do sada je ova udruga imala velik broj humanitarnih akcija. Njima je pomagala građanima kojima je bila potrebna pomoć. Jedan od najvećih dosadašnjih zamfisovih projekata jest organizacija III. regionalnoga kongresa studenata socijalnoga rada koji okuplja studente s devet studija socijalnoga rada iz šest zemalja naše regije. Cilj je ovoga projekta aktivirati studente i podići struku socijalnoga rada na razinu koja to zaslužuje konstantno usavršavanjem i promicanjem ove struke. Ostale studentske udruge i klubovi studenata osnovani su od 2014. do 2016. godine: Udruga studenata filozofije SOFOS, Udruga studenata odnosa s javnošću PRUMO, Udruga studenata novinarstva PRESS, Udruga studenata latinskog jezika LUX, Udruga studenata psihologije Mentalist, Klub studenata povijesti „Filip Lastrić“, Klub studenata hrvatskog jezika „Franjo Milićević“, Klub studenata Informacijskih znanosti i Klub studenata Engleskog jezika i književnosti.

 

Savjetovalište za studente

Savjetovalište za studente sastavnica je Filozofskoga fakulteta koja je osnovana radi pružanja različitih oblika potpore i pomoći studentima Sveučilišta u Mostaru. Studentsko  savjetovalište počelo je s raditi u akademskoj godini 2014./2015., a njegove su usluge namijenjene studentima svih fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Savjetovanja se održavaju u prostorima Filozofskoga fakulteta, a moguća je internetska komunikacija koja obuhvaća: individualno savjetovanje, skupno savjetovanje, edukativne radionice i distribuciju materijala za samopomoć.

 

Alumni klub

Filozofski fakultet ima i svoj Alumni klub koji je utemeljen s namjerom očuvanja veze sa studentima i nakon stjecanja diploma. Cilj je kluba poticanje suradnje, razmjena ideja, informacija, osmišljavanje projekata i radionica, organiziranje humanitarnih večera te promoviranje Filozofskoga fakulteta i postavljanja temelja za njegovu prepoznatljivost u društvu.

 

Resursi

Filozofski fakultet ima novu i suvremeno opremljenu zgradu površine oko 5000 m², s tri amfiteatra i 10 učionica. Osim nje za nastavu rabi i prostore još triju zgrada u kampusu Sveučilišta. Sve učionice za održavanje nastave opremljene su projektorom i računalom, a jedan amfiteatar ima i videokonferencijski sustav. Tri su učionice opremljene računalima za studente, kao i studentska čitaonica. Zgrada je u potpunosti prilagođena osobama s invaliditetom.

 

Fakultet tradicionalno organizira i humanitarnu akciju darivanja krvi, i to dva puta godišnje.