Slaven Zeljko: U mojim prvim radnim obavezama itekako mi je pomoglo stečeno znanje na studiju

„Važno je naglasiti da smo osim formalnog obrazovanja koje smo dobili u sklopu kolegija na studiju Politologije, imali sreću da se dosta radilo i na praktičnom dijelu, i dobro je da takvu praksu vidimo i danas“, rekao je za sveučilišni portal SUM Sova Slaven Zeljko, mag. politologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, član Alumni kluba toga Fakulteta i član Uprave Operator - Terminali Federacije BiH.

Zeljko je bio student prve generacije studija politologije na Filozofskom fakultetu SUM-a te je kazao kako je to imalo svoje prednosti, ali i nedostatke. „Nije bilo 'starijih' kolega pa da učimo na njihovim iskustvima već je sve bilo iznova i samoinicijativno, ali kada danas s vremenskim odmakom promatram to razdoblje možda je i bolje da je tako jer je cjelokupno iskustvo studiranja postalo isključivo osobno i individualno, i nije bilo 'kontaminirano' nekim ili nečijim prethodnim iskustvom, ugodnim ili neugodnim. U konačnici i sam proces učenja ili studiranja je radi nas samih.“

Upitan koliko mu je znanje koje je stjecao na studiju pomoglo u poslu kazao je kako kada vam se na radnom mjestu dogodi da ono što se od vas očekuje već prvog dana, vama nije strano, jer ste s teorijskim dijelom vaših obaveza djelomično ili u cijelosti upoznati kroz studij, a kroz praktičnu nastavu već savladali dio zadataka, tada ustvari shvatite koje su prednosti dobro organiziranog studija i kvalitetne nastavne baze.

„Obzirom da je sam studij Politologije ili politologija kao znanost uopće, usmjerena na stjecanje i unaprjeđenje specifičnih vještina potrebnih za razumijevanje politike, političkih pojava, institucija, vrijednosti, ideja, aktera i procesa, a u našem slučaju i na snalaženje u složenom bosanskohercegovačkom političkom sustavu, mogu reći da mi je u mojim prvim radnim obavezama itekako pomoglo stečeno znanje na studiju“, kazao je Zeljko.

Zeljko je ubrzo po završetku studija dobio priliku raditi na poslovima u javnoj upravi te je istaknuo kako su nastavne i vannastavne aktivnosti koje su imali u sklopu studija uvelike oblikovale njegove preferencije i samu ideju profesionalnog usmjerenja. „Na sreću, pored studija sam imao sam priliku kroz aktivnosti kako s domaćim tako i s međunarodnim organizacijama sudjelovati u brojnim projektima i na taj način steći dodatna iskustva kao svojevrsnu nadogradnju na sadržaje koje smo već dobili kroz studij.“

Naglasio je kako mu je teško izdvojiti neki poseban trenutak ili uspomenu, jer cjelokupan proces studiranja, od predavanja dokumentacije za prijemni ispit, pripreme za kolokvije, polaganja ispita do promocije i preuzimanja diplome, kontinuirano mijenja i izgrađuje osobu. „To su situacije u kojima se nalazite prvi put i svaka na svoj način i u određenoj mjeri utječe na ono što ćete postati na kraju obrazovnog ciklusa. Ta nadogradnja postaje temelj za početak sljedećeg obrazovnog ciklusa i ukoliko se odlučite na cjeloživotno učenje, a politologija kao znanost vas na to tjera, onda to postaje beskonačan ciklus rasta i izgradnje svakog pojedinca“, kazao je Zeljko i dodao kako je baš odluka da upiše Politologiju bila poseban trenutak.

Rekao je kako je možda najveća promjena koja se dogodila od vremena kada je on studirao to da su i studenti, ali i poslodavci, bilo iz javnog ili privatnog sektora, a u konačnici i mediji, shvatili što su to politolozi, kakav je njihov doprinos unutar kolektiva bez obzira na opis posla i naziv radnog mjesta. „Na samom početku je to bilo traganje za smislom ili svrhom ili pak dokazivanje potrebe za strukom. Danas je to značajno lakše, jer se na bezbroj primjera pokazalo i dokazalo kakve prednosti prije svega u javnom, ali i u privatnom sektoru donose politolozi i vještine koje posjeduju“, kazao je Zeljko.

Rekao je kako biti politolog ne znači biti političar. „Ako govorimo budućim politolozima onda poruka mora biti u kontekstu izrazito politiziranog vremena i okruženja u kojem živimo, gdje se svatko smatra političarem ili političkim analitičarem, a još gore diplomatom ili vanjskopolitičkim analitičarem i na temelju vlastite procjene vlastitih kompetencija smatra da ima pravo upravljati društvom ili praviti smjernice kako bi se društvom trebalo upravljati“, kazao je Zeljko.

Istaknuo ja kako svaki politolog može biti dobar i savjestan političar i raditi ono što politika u svojoj suštini jeste, „a to je rad za opće dobro, a svaki političar nije i ne može biti dobar politolog, jer za to su potrebne vještine koje nažalost, i na globalnoj razini, većina političara nema“, poručio je Zeljko.