Kako se motivirati za praćenje nastave i učenje od kuće?

U vrijeme pandemije koronavirusom Savjetovalište za studente Filozofskog fakulteta savjetuje kako se nositi sa situacijom. Mag. psych. Vida Vasilj sa Studija psihologije Filozofskog fakulteta govori kako se motivirati i kako se što bolje organizirati za praćenje nastave na daljinu.

Zadnjih tjedana studenti diljem svijeta doživljavaju velike promjene u svom akademskom iskustvu. Nastava, koju su cijelog života navikli pratiti uživo, premjestila se u potpunosti u online svijet. Iako je način izvođenja nastave drugačiji, obaveze su i dalje tu – brojna predavanja, zadaci, vježbe, seminarski radovi i dalje čekaju da budu odrađeni. Kako se motivirati u vrijeme kada se iskustvo studiranja promijenilo? Kako se motivirati kada je situacija u kojoj se nalazimo nepoznata i stresna? Kako izbjeći odgađanje obaveza?

Moguće da ste se našli u situaciji gubitka motivacije za praćenje nastave online kao i u otežavajućim okolnostima glede organizacije vremena i prostora (ah, svi ti ukućani!). Vjerojatno ste se uhvatili u vrtlogu različitih informacija – a svaka od njih bila je potencijalno zanimljivija od gradiva koje treba usvojiti – još jedan članak o koronavirusu, još jedan meme s društvenih mreža o trenutnoj situaciji, pa možda i još jedna prepirka s ukućanima – sve se činilo jednostavnijim od gradiva i onog zadatka koji čeka, a treba biti predan za manje vremena nego što prosječno traje studentska kava. Pa, zasučimo rukave i prijeđimo na posao. Za početak, neka pričeka sljedeći meme o koronavirusu.

Priprema, pozor!

Neki kažu kako je priprema pola uspjeha, što i nije daleko od istine. Priprema za učenje uključuje određivanje vremena, mjesta, načina učenja gradiva; kao i vođenje brige o vlastitoj dobrobiti.

Ujutro, kada se probudite, presvucite se iz omiljene pidžame u odjeću koja, pa, koja nije pidžama. Nije potrebno da potrošite sate na uljepšavanje, ali važno je da sebi poručite, presvlačeći se u prikladnu odjeću, kako nije vrijeme za opuštanje, nego za strukturiranje dana i organiziranje vremena. Pidžama nam služi kao znak za opuštanje i smirivanje, tako da bi za uspješan početak radnog dana, vođenje brige o osnovnoj higijeni i presvlačenje trebali biti must-do.

Odredite mjesto za učenje – e sad, to možda i nije najjednostavniji zadatak – ovisi o mnoštvu faktora: koliko se ljudi nalazi uokolo, gdje je najbolja mrežna povezanost, pa i da nije baš daleko od kuhinje jer znamo da je glukoza hrana za mozak. Iako su svi ti faktori važni, neki više, neki manje; važno je pronaći jedno mjesto koje će onda postati asocijacija za rad. Kada kontinuirano koristimo određeno mjesto za obavljanje radnih zadataka, samo mjesto nam postaje znak i asocijacija za produktivnost. Svaki put kada vidimo svoje mjesto, znamo da je to mjesto namijenjeno isključivo poslu, a ne i drugim aktivnostima. Tako da – odvagnite važnost određenih faktora, nađite kompromis između količine ljudi, svjetlosti, brzine interneta i drugih odrednica, i počnite kontinuirano koristiti jedno mjesto za rad. Odmaknite sve distraktore – ako radite na računalu, onda bi udaljenost od mobitela trebala biti mjerena metrima, manje metrijske jedinice nisu poželjne.

Postavite ciljeve!

Nakon što smo ustanovili kako postaviti temelje, sada je vrijeme za organiziranje i planiranje, odnosno – svaka kuća treba temelje.

Jedna od popularnih tehnika planiranja i organiziranja učenja je određivanje ciljeva. Zasigurno smo se svi našli u situaciji da smo produljili rok na „ostavit ću to za sutra“. Takvo postavljanje ciljeva nije učinkovito. Da bi bili učinkoviti, ciljevi moraju biti SMART, odnosno 1. Specifični, 2. Mjerljivi, 3. teški, ali dostižni (difficult but Attainable), 4. Relevantni, 5. vremenski ograničeni (Time bound). To znači da bismo cilj „Tijekom ovog tjedna ću nekada provježbati zadatke iz Statistike 2“ trebali zamijeniti ciljem „Sutra ću od 13 do 15 poslušati predavanje iz nove cjeline, i nakon toga odraditi pripadajuće zadatke“. Što bolje razradimo cilj, što nam je on važniji, mjerljiviji, te utemeljen u određenom razdoblju, postoji veća vjerojatnost da ćemo ga se pridržavati i uspješno ga dostići. Rezultati brojnih istraživanja pokazuju da specifični ciljevi vode do veće uspješnosti nego situacije u kojima se ciljevi ne postavljaju, odnosno u kojima postoji cilj “Daj sve od sebe!” Razlomite veće ciljeve u podciljeve koji će biti putokazi do glavnog cilja – npr. razradite točno određene aktivnosti po danima (podciljevi) za pisanje seminarskog rada iz kolegija (cilj).

Idemo vježbati:

Kako ne postaviti cilj: „Znam ja da će četvrtak u idućem tjednu biti moj dan, baš nekako imam predosjećaj da ću tada biti ekstra produktivan; može, ostavit ću tri kolegija za tada, možda nešto malo i u petak jutro od ovog jednog izbornog – ma, bit će to dobro.“

Kako postaviti cilj: „Danas ću od 10 do 13 pročitati obavezna poglavlja iz metodologije i odgovoriti na pitanja. Nakon toga slijedi pauza za ručak, pa od 14 nastavljam s radom, proučit ću literaturu, napisati uvod i razradu teme za seminarski iz razvojne psihologije. Kada završim s radom na tom dijelu, slijedi zaslužena pauza.“

Pokušajte! Napravite plan praćenja i učenja postavljanjem SMART ciljeva; možete ih zapisati. Nakon što završite, prekrižite cilj ili ga na neki način označite; važno je pratiti vlastite uspjehe, a križanje daje osjećaj završetka i postignuća.

Dopustite si pogreške i zbunjenost

„Odakle sad to da budem neproduktivan/na, što sam to uopće čitao na prethodnim stranicama?“ Možda zvuči paradoksalno, ali važno je da u ovom razdoblju priznate sebi da nije baš najlakše promijeniti poznat način praćenja nastave i nije realno očekivati da ćete odmah biti primjer produktivnosti. Moguće da ste izgubili pojam za stvarnost i vrijeme. Misli kao što su: „Koji je danas dan? Djeluje mi kao vrijeme između Božića i Nove godine.“ su možda prostrujale koji put glavom.

Važno je da osvijestite da su okolnosti promijenjene, da ste se morali prilagoditi, da su se svi, na određen način, morali prilagoditi. Prilagodba, na bilo koju novonastalu okolnost, zahtijeva trud, strpljenje te metodu pokušaja i pogrešaka. Jednostavno ne znamo savršeno djelovati u novoj situaciji; moramo iskušavati različite metode, pokušajima i pogreškama, kako bismo shvatili koja od metoda najbolje funkcionira. Kada si osvijestimo da su okolnosti drugačije i da je u redu ne znati odmah savršenu formulu za praćenje nastave i izvršavanje zadataka, te kada osvijestimo da moramo uložiti malo više truda nego inače, i krenemo u akciju, bit će manje prokrastinacije, tj. manje odlaganja obaveza i surfanja bespućima Interneta. I svađanja s ukućanima, potencijalno.

Nagradite se!

Poslije odrađenih zadataka vezanih za nastavu, važno se nagraditi. Pod nagradom se ne misli na online shopping, već na male ugodnosti u kojima uživate. Osmislite nagrade kojim ćete se nagraditi za obavljene zadatke. Možda je to epizoda omiljene serije, možda kolač, a možda neka aktivnost poput vježbanja, kuhanja, vrtlarenja, šetnje po šumi (naravno, bez kontakata s ljudima). Ono što je važno zapamtiti je da jedna serija ne znači bingeanje svih sezona, da jedan kolač ne znači cijeli pleh, i da je iznimno važno u cijeli raspored uključiti tjelesnu aktivnost – inspiraciju za vježbanje od doma možete naći na društvenim mrežama i na Youtubeu. Za nagrade kažemo kako su iznimno važni potkrepljivači; drugim riječima, nagradom učvršćujemo ponašanja koja su dovela do nje, tako da će nastavak obavljanja radnih zadataka biti vjerojatniji. I, nadamo se, uspješniji.

Dragi studenti, želim vam puno sreće u praćenju nastave online i u izvršavanju zadataka. Pokažite jake strane milenijalaca, ne zovu nas bez razloga digitalnim urođenicima (digital natives), odnosno onima koji su odrasli s novim tehnologijama.

Vida Vasilj, mag.psych.