Promovirana knjiga prof. dr. sc. Jure Zovke Hegel za buduća vremena
U organizaciji Udruge za promicanje filozofije federalizma (UPFF) i Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru održana je promocija knjige Hegel za buduća vremena dr. sc. Jure Zovke, a potom i panel-rasprava na temu Demistifikacija pojma građanskog u bh. javnosti.
Pozdravne riječi uputio je dekan Filozofskoga fakulteta SUM-a prof. dr. sc. Ivica Musić, a uz prof. Zovku promotori knjige bili su prof. dr. sc. Stipe Kutleša, prof. dr. sc. Ante Periša i doc. dr. sc. Dejan Vanjek. Raspravu je moderirao doc. dr. sc. Mate Penava.
Promocija i rasprava bile su vrlo plodonosne jer se pokazalo kako su temeljne ideje Hegelove političke filozofije itekako i danas aktualne, osobito u kontekstu društvene i političke stvarnosti BiH kao primjera nekonsolidirane višenacionalne demokracije. Povratak Hegelu nameće se kao nužnost u vrijeme kada se većina humanističkih ideala instrumentalizira i zloupotrebljava u dnevnome političkom diskursu, čime se i ti pojmovi otuđuju od svoga izvornog značenja. U tome smislu neki su od temeljnih pojmova Hegelove filozofije koji su aktualizirani: priznanje, institucionalna i individualna moralnost sadržane u Hegelovu pojmu Sittlichkeit, uloga obrazovanja i sl.
Međutim, sudionicima rasprave posebno je bilo zanimljivo njegovo razumijevanje „građanskoga društva“, osobito zato što se u raspravi ispostavilo da pojam građanskoga društva kod Hegela upućuje na bitno drugačije tumačenje ovoga pojma od onoga kako se koristi u političkome diskursu BiH. Naime, iako Hegel, jedan od prvaka liberalne misli, inkorporira u svoj pojam građanskoga i sve aspekte nužne za konstituciju osobe kao dobra građanina i pripadnika širega društvenog kolektiviteta, ne odbacuje, već uvažava društveno-politički identitet osobe, čime pojmu građanskoga društva daje jedno potpuno drugačije značenje u odnosu na ono kakvo se najčešće susreće u bosanskohercegovačkome javnom prostoru.
To dalje navodi na potrebu dublje analize fenomena „građanskoga“ u teorijskome i praktičnome smislu kako bi se dekonstruirali lažni obrasci njegova razumijevanja i uporabe te kako bi se došlo do njegova izvornog značenja. Ovo je ujedno i pretpostavka oslobađanja prostora za daljnju afirmaciju inkluzivnoga i tolerantnoga društva u Hegelovu smislu, u kojemu supostoje različiti oblici pripadnosti i identiteti. Stoga je zaključeno kako postoji potreba za daljnjom afirmacijom Hegelove filozofije u BiH jer je ključna za razumijevanje europskih vrijednosti javne komunikacije kao političke kulture europskoga tipa. Samo iz perspektive tih vrijednosti i njihova ispravnog razumijevanja moguća je dosljedna afirmacija sloboda i prava, pravde i pravičnosti u multinacionalnim društvima kakva su i u Bosni i Hercegovini.
Imajući u vidu sve naprijed rečeno, organizatori održanoga skupa u narednome će razdoblju upriličiti poseban simpozij na temu Odnos države i društva u multinacionalnome kontekstu na kojemu će akademska zajednica ponuditi odgovore na ova složena pitanja čija se vrijednost svjesnim pogrešnim tumačenjima i uporabom zlouporabljuje na bosanskohercegovačkoj političkoj pozornici. Mnogo je naznaka da je suvremeni liberalizam nesto posve drugačije u odnosu na ono kako se vrlo često površno, a nerijetko i pogrešno predstavlja u bosanskohercegovačkoj javnosti.