Završeni Dani socijalnoga rada

Završeni su Dani socijalnoga rada predavanjem prof. dr. sc. Kristine Sesar o temi Mentalno zdravlje djece i adolescenata tijekom pandemije SARS-CoV-2 u organizaciji Studija socijalnog rada Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Kluba studenata socijalnog rada, a Dani su ove godine nosili naziv „Ljubav prema djeci prije svega“.

Asistentica Vida Vasilj je predstavila priručnik U redu je pomoći sebi i drugima koji je nastao kao proizvod rada Studija psihologije u suradnji sa Savjetovalištem za studente Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Tijekom Dana socijalnog rada održana su predavanja prof. dr. sc. Maje Laklija o temi Treba li posvojenje značiti gubitak biološke obitelji za dijete? - na što istraživanja i praksa ukazuju? i ravnateljice J.U. Gradskih vrtića Mostar Danijele Kegelj o temi Roditelji i odgajatelji djece vrtićkog uzrasta tijekom pandemije SARS-CoV-2.

Ravnateljica Kegelj je opisala situaciju u kojoj su se pronašli roditelji, odgajatelji, ali i djeca vrtićkog uzrasta tijekom pandemije. „Sve ono što se nekada primjećivalo, na što se apeliralo i glasno upozoravalo, da su ekrani štetni za razvoj djeteta, preko noći je postalo novo 'normalno'“, kazala je Kegelj. Naglašava kako je suradnja između roditelja i odgajatelja tijekom lockdowna prešla u potpunosti u online okruženje te kako je sve usmjereno protiv dječje prirode, a dosadašnje zabrane postale su poželjan oblik komunikacije.

„Pandemija je svima donijela jako puno novih stvari i obrazaca ponašanja, pa i djeci vrtićkog uzrasta, ali i njihovim roditeljima i odgajateljima. Javljale su se svakakve dileme, od toga hoće li roditelji djecu dovoditi u vrtić s jedne strane, dok s druge strane strahovalo se od gubitka istog mjesta ako djeca ne budu redovito pohađala isti“, objasnila je Kegelj i dodala kako je bilo raznih oblika manipulacije djece nad roditeljima u pokušaju ostanka kod kuće, izbjegavanja odlaska u vrtić, jer su djeca bila svjesna da roditelji rade od kuće i sukladno tomu ni oni sami nisu željeli ići u vrtić.

„Određene pozitivne strane koje bi se mogle istaknuti tijekom pandemijskog razdoblja po pitanju djece bile su sljedeće: opće zdravstveno stanje djece je bilo znatno bolje od kako nije bilo ulaska odraslih osoba u vrtić, osim zaposlenih, uočeno je brže razdoblje adaptacije djece i veća samostalnost djece“, istaknula je Kegelj. Dodaje kako kod djece jasličkog uzrasta nisu primijećena negativna iskustva, dok to nije slučaj kod predškolaca, kod njih su se uočavali strahovi i opterećenja, a sve kao rezultat provođenja jako puno vremena pred ekranima, slušajući razgovore odraslih, pratili strahove roditelja i slično.

„Kao i u svim novonastalim situacijama djeci je potrebno primjereno objasniti događanja, stvoriti im osjećaj sigurnosti i suočiti ih sa strahovima, tjeskobama, promjenama raspoloženja jer na taj način djeca uče. Do jeseni treba iznaći načine podrške rodteljima, tj. cijeloj obitelji, po mogućnosti 'live', a ne 'online'“, rekla je Kegelj.