Obilježen Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

U povodu obilježavanja Međunarodnoga dana borbe protiv nasilja nad ženama na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Mostaru održano je predavanje o ovoj temi u organizaciji Studija psihologije.

O ekonomskome nasilju govorila je docentica Ivona Čarapina Zovko s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru, koja je naglasila da je potrebno kontinuirano razgovarati o temi nasilja i obrazovati društvo o pravilnim strategijama prijave nasilja i sustava podrške žrtvama.

„Umjesto podrške, društvo osuđuje žrtve nasilja i na žrtvu se stavlja nepovjerenje odnosno svrha dokazivanja da ona jest proživjela nasilje. Zabrinuta sam zbog nedostatka empatije, ali mislim da kroz različite edukacije možemo napredovati“, kazala je Čarapina Zovko.

Organizatori su istaknuli da ako se radi o obiteljskome nasilju, ovaj problem pogađa i djecu, stoga je važno osigurati suradnju pravnih sustava, sustava socijalne skrbi, psihološke pomoći i edukacije o uzrocima i posljedicama rodno zasnovanoga nasilja.

„Prema podatcima iz 2021. godine 75 % djevojčica i žena doživjelo je neku vrstu nasilja, a nisu ga prijavile, što znači da te djevojčice i žene još uvijek žive sa svojom traumom“, rekla je Čarapina Zovko.

Izlaganje na temu Nisi sama održale su magistrice psihologije i asistentice na Studiju psihologije Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru Marija Ćorić i Lucijana Bošnjak.

Čorić je istaknula da je nasilje neprihvatljiv oblik ponašanja koji krši ljudska prava i koji se ne smije tolerirati. Dodala je da se Studij psihologije Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru, uz podršku rektora SUM-a Zorana Tomića i dekana Filozofskoga fakulteta Ivice Musića, trudi osvijestiti studente o važnosti rodne ravnopravnosti.

Studenti su mogli čuti o klasifikacijama nasilja, od neverbalnoga, verbalnoga, fizičkoga, psihičkoga, seksualnoga, ekonomskoga i online nasilja, kao i kombinaciji svih oblika nasilja.

„Situacija s pandemijom COVID-19 dodatno je povećala broj obiteljskoga nasilja, a zbog izolacije to je predstavljalo problem centrima za socijalnu skrb i sigurnim kućama i zbog toga žene nisu imale mogućnost potražiti pomoć“, kazala je Bošnjak.

Mr. sc. Fatima Bećirović iz Gender centra Federacije BiH govorila je o koordinaciji pružanja podrške koje prave strategije za pomoć žrtvama obiteljskoga nasilja i tako pružaju podršku županijskim i općinskim razinama vlasti.

„U Bosni i Hercegovini imali smo dobre zakonske propise koji vrlo jasno definiraju nasilje po kaznenome postupku, međutim problem je u uvjetnim kaznama, pa imamo osjećaj da takve kazne još više motiviraju nasilnike“, objasnila je Bećirović.