Održano predavanje prof. dr. sc. Marka Tadića na temu „Zakon o hrvatskom jeziku i Vijeće za hrvatski jezik u RH: implikacije za hrvatski jezik u BiH“ Primarni tabovi Pregled(aktivni tab)Uredi
Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Marko Tadić, predsjednik Vijeća za hrvatski jezik održao je predavanje na temu „Zakon o hrvatskom jeziku i Vijeće za hrvatski jezik u Republici Hrvatskoj: implikacije za hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini“.
Prodekan za znanost Filozofskog fakulteta SUM-a prof. dr. sc. Marko Odak je rekao kako je prije godinu dana u Republici Hrvatskoj stupio na snagu prvi zakon koji uopće definira hrvatski jezik i tumači što je njegova službena, a što javna uporaba. Naglasio je kako donošenje takvog zakona daje temelj za daljnji sustavan razvoj jezika.
„Jedan od naših najstarijih studija na fakultetu je studij Hrvatskog jezika i književnosti, a zadaća Fakulteta osim obrazovanja budućih magistara struke iz tog područja je brinuti o zaštiti, njegovanju i razvoju hrvatskog jezika, koji je službeni jezik u Bosni i Hercegovini. To je jedna od uloga i Vijeća za hrvatski jezik, savjetodavnog tijela kojeg je imenovala Vlada RH. U tijeku je izrada Nacionalnoga plana jezične politike, a jedan od područja je društvena uloga i pravni položaj hrvatskoga jezika u svijetu, time i u Bosni i Hercegovini i to je jedna od tema o kojoj ćemo danas razgovarati“, kazao je prodekan Odak.
Dodao je kako uz to Zakon o hrvatskom jeziku predviđa zapošljavanje lektora u tijelima državne vlasti i državne uprave, pravilnu uporabu jezika u javnim institucijama. „Upravo to želimo osvijestiti i u našem okruženju“, poručio je Odak.
Prof. dr. sc. Marko Tadić je kazao kako hrvatski jezik u Hrvatskoj ne smije biti drukčiji od hrvatskog u BIH. „On će imati svoje male lokalne varijacije, mjesne govore, ali to je sve ono što je po prvi puta u povijesti određeno Zakonom o hrvatskom jeziku. Definirano je što je hrvatski jezik, da se sastoji od narječja mjesnih govora, a osim toga vrlo bitno je da je tom zakonu određena i posebna uloga hrvatskog standardnog jezika. dakle to je onaj jezik koji nikom nije materinji, kojeg svi moramo učiti u školi i koji nam upravo služi da se svi Hrvati međusobno razumijemo, dolazili iz Gradišća ili iz Janjeva“, kazao je profesor Tadić.
Kazao je kako se implikacije za hrvatski jezik u BiH odnose na ulogu Zakona o hrvatskom jeziku koji je nakon dugih trideset godina različitih pokušaja konačno usvojen u Hrvatskom saboru. Odnosi se i na to što bi taj zakon mogao biti od velike koristi i govornicima hrvatskog jezika u Bosni i Hercegovini, a osobito na ovom Sveučilištu“, istaknuo je prof. Tadić i dodao kako je SUM jedino sveučilište izvan Republike Hrvatske, na kojem se nastava odvija na hrvatskom jeziku.
Prof. Tadić je kazao kako je imati visokoškolsku ustanovu na kojoj se nastava odvija na nekom jeziku vrhunac kultiviranosti jezika. „Ne govorimo samo o kultiviranosti jezika s obzirom na lijepu književnost, nego na stručno nazivlje u različitim znanstvenim disciplinama i to je nešto što je bitno jer će se razvijati stručno nazivlje u različitim disciplina za hrvatski jezik u samoj Hrvatskoj i onda se to nazivlje može upotrebljavati na svim mjestima gdje se na hrvatskom jeziku poučavaju različita znanstvena područja, a to je i Sveučilište u Mostaru“.
