Predstavljena knjiga "I poslije Tita – Tito: Historija. Sjećanje. Trauma.“ autora Zlatka Kramarića

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru predstavljena je knjiga „I poslije Tita – Tito: Historija. Sjećanje. Trauma.“ autora prof. dr. sc. Zlatka Kramarića.

Prof. Kramarić je istaknuo kako je sam naslov knjige zanimljiv te da nije marketinški. „Netko bi pomislio kako je to naslov koji bi na neki način, ujedno i privukao čitatelje. Upravo je to na neki način pokušaj da u pet eseja, pet studija dam dijagnozu suvremenosti gledajući je kroz prošlost.“

Kramarić je istaknuo kako se ponavljaju teme koje se tiču nedavnog socijalističkog, post-socijalističkog perioda i tranzicije. U knjizi se bavi pitanjima mogu li male nacije nestati, granica koje su znale biti vrlo čvrste i vrlo nezgodne, ali i o kompleksu Austro-Ugarizma. „Vidite, najzanimljiviji ljudi u 20. stoljeću su se upravo formirali za vrijeme Austro-Ugarske, Tito, Krleža, Crnjanski  i Andrić. To su stvari koje sam ja pokušao u ovoj knjizi analizirati i neki način objasniti da se mnoge stvari zapravo vrlo sporo ili nikako mijenjaju“, kazao je Kramarić.

„Obično kažu da smo mi narodi koji patimo od viška prošlosti, ali treba naći mjeru. Kao za sve u životu treba imati mjeru pa i kada je u pitanju odnos prema povijesti. Da biste neke stvari mogli razumjeti i prepoznati, a koje se danas događaju u političkom i u ekonomskom životu, nije loše znati prošlost. Ali kažem, s mjerom, uz kritički odnos“, poručio je prof. Kramarić.

Dr. sc. Ivan Kraljević je rekao kako knjiga obrađuje temeljna pitanja vezana uz kraj komunizma i raspad komunističkih sustava u jugoistočnoj Europi. „Tematizira ono što se često prešućuje ili pojednostavljuje, a to je da živimo s nasljeđem Tita, komunizma, Drugog svjetskog rata i raspada Jugoslavije. I to ne samo da prikazuje kroz povijesne činjenice, nego i kroz traume, mitove i društvene refleksije koje nas oblikuju i danas“, kazao je dr. Kraljević.

Dr. sc. Zlatko Kramarić redoviti je profesor u trajnom zvanju na katedri za kulturologiju Odjela za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Izvodi kolegije iz područja književne i kulturne teorije. Područja njegova znanstvenog interesa su antropologija, naratologija, postkolonijalna kritika, teorija i filozofija književnosti, rodni studiji, multikulturalizam, teorije identiteta.