STUDIJ INFORMACIJSKIH ZNANOSTI

Studij informacijskih znanosti izvodi sveučilišne preddiplomske i diplomske jednopredmetne i dvopredmetne studijske programe. Diplomski Studij informacijskih znanosti, smjer informatika - istraživački smjer može se studirati samo kao jednopredmetni studijski program, smjer informatolojia - nastavnički smjer može se studirati samo kao dvopredmetni studijski program, a smjer bibliotekatsvo se može studirati kao jednopredmetni ili kao dvopredmetni studijski program. Dvopredmetni studijski program može se kombinirati sa svim dvopredmetnim studijskim programima na Filozofskom fakultetu. Jednopredmetni i dvopredmetni Studij informacijskih znanosti mogu se studirati u statusu redovitog studenta, redovitog studenta uz plaćanje i izvanrednog studenta.

Preddiplomski studij (6 semestara - 180 ECTS)

Preddiplomski jednopredmetni i dvopredmetni Studij informacijskih znanosti pruža studentima široko zasnovano solidno obrazovanje iz cjelokupnog područja struke.

Nakon završenog preddiplomskog jednopredmetnog i dvopredmetnog Studija informacijskih znanosti studenti će moći/znati:

• identificirati, interpretirati i riješiti informacijske potrebe korisnika;
• pronaći, vrednovati i primijeniti informacije i/ili informacijske izvore;
• primijeniti spoznaje teorijskih i metodoloških znanja informacijskih i komunikacijskih znanosti u rješavanju problema na stručnoj razini;
• provoditi i ocijeniti programe zaštitite građe i podataka;
• odabrati i upotrijebiti metode i tehnike obrade  i organizacije dokumenata u fizičkim i digitalnim zbirkama i fondovima;
• sudjelovati na projektima iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti;
• primijeniti, kritički procijeniti i povezati znanja iz upravljanja složenim informacijskim sustavima;
• primijeniti i izgraditi baze podataka i sustave za pretraživanje informacija u informacijskom sustavu;
• prepoznati, opisati i povezati informacijske službe, sustave i usluge;
• primijeniti znanja iz različitih područja računalne obrade jezika;
• prepoznati i primijeniti rezultate istraživanja iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti;
• odabrati i upotrijebiti informatičke, informacijske i logičke modele u informacijskim i komunikacijskim znanostima;
• interpretirati probleme vezane za dizajn, razvoj, evaluaciju i realizaciju dijaloških sustava utemeljenih na prirodnom jeziku;
• prikazati funkcioniranje informacijskih institucija;
• upotrijebiti funkcije zaštite, istraživanja i komunikacije u informacijskim ustanovama i izvan njih;
• identificirati i usporediti vodeće trendove i razvoj računalnih tehnologija te tehnologije naprednog pretraživanja;
• primijeniti postupke i načela obrade multimedijskih elemenata;
• primijeniti i integrirati znanja i algoritme u izradi programskih rješenja;
• demonstrirati vještine stručne usmene i pismene komunikacije;
• vrednovati i odabrati najprikladnija informacijska rješenja za zahtjeve struke;
• interpretirati i koristiti stručnu terminologiju na hrvatskom i engleskom jeziku.

Po završetku preddiplomskog jednopredmetnog i dvopredmetnog Studija informacijskih znanosti student stječe akademski naziv: bacheolor/prvostupnik informacijskih znanosti.

Svršeni prvostupnik informacijskih znanosti osposobljen je da poznaje strukture baza podataka, njihove izrade i pretraživanja; osnove korištenja i izrade Web aplikacija i jednostavnijih programa; osnove jezičnih tehnologija i obrade prirodnog jezika. Osposobljen je za obavljanje jednostavnijih poslova u različitim informacijskim i kulturnim ustanovama kao i u tijelima javne uprave i vlasti, poduzećima i tvrtkama koje imaju potrebu za osobama koje znaju rukovati informacijama u novom tehnološkom okruženju. Također, mogu upisati diplomski Studij informacijskih znanosti, u više smjerova: smjer informatike (istraživački smjer), smjer informatologije (nastavnički smjer), te smjer bibliotekarstva.

Diplomski studij (4 semestra - 120 ECTS)

Cilj diplomskog studija, ovisno o izabranoj disciplini ili disciplinama studija u području informacijskih znanosti su kompetencije koje studentu omogućuju rad na složenim i vodećim poslovima organizacije i upravljanja informacijama i znanjem u informacijskim institucijama. Zahvaljujući modularnoj organizaciji studija student se može specijalizirati u pojedinom području informacijskih znanosti čime stječe stručne kompetencije potrebne za rad u određenim strukama gdje može obavljati poslove visoke složenosti.

Diplomski Studij informacijskih znanosti se izvodi u više smjerova: 

• smjer informatika - jednopredmetni istraživački smjer
• smjer informatologija - dvopredmetni nastavnički smjer
• smjer bibliotekarstvo - jednopredmetni i dvopredmetni smjer (pokreće se samo u slučaju dovoljnog broja prijava)

Nakon završenog diplomskog jednopredmetnog Studija informacijskih znanosti, smjer informatika - istraživački smjer student će moći/znati:

• analizirati i rješavati informatičke potrebe korisnika;
• predlagati koncepte, mogućnosti i razviti baze podataka i sustave za pretraživanje informacija u informacijskom sustavu;
• primjenjivati i predlagati različite metode uporabe i izgradnje baze podataka;
• upotrebljavati informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u poslovanju informacijskih institucija
•  projektirati i programirati u Internetskom okruženju;
• vrednovati programe, valorizirati njihovu organizaciju, pretraživanje i zaštitu;
• upravljati složenim informacijskim sustavima;
• sudjelovati i osmišljavati koncepciju i vođenje informacijske i informatičke politike u svojoj sredini;
• sintetizirati, integrirati i predlagati primjenu informatičkih, informacijskih i logičkih modela u procesu računalne obrade jezika, leksikografije i strojno potpomognutog prevođenja;
• projektirati i programirati u Internetskom okruženju;
• sudjelovati, analizirati, planirati i upravljati radom na projektima računalnog prevođenja i prijevodnih memorija;
• upravljati projektima iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti i procesima organizacije znanja;
• kritički procjenjivati sustave menadžmenta znanja i implementaciju takvih sustava;
• planirati, pripremiti, organizirati i prenositi svoje znanje.

Po završetku diplomskog jednopredmetnog Studija informacijskih znanosti, smjer informatika - istraživački smjer, student stječe akademski naziv: magistar informacijskih znanosti.

Sveučilišni magistar informacijskih znanosti (smjer informatike)  osposobljen je da razumije odnose između informacijskih i informatičkih potreba korisnika, te koncepte, mogućnosti i ulogu baze podataka i sustava za pretraživanje informacija u informacijskom sustavu, rabi različite metode uporabe baze podataka, projektira i programira baze podataka u Internetskom okruženju, izraditi Web aplikacije za pretraživanje i ažuriranje baze podataka u Internetskom okruženju, izradi aktivne servisne Web stranice i Web servise za komunikaciju s bazom podataka, poznaje način na koji informacije nastaju, koriste se i kolaju, nacionalne i međunarodne standarde za razmjenu podataka, te teorijski i povijesni razvitak informacijske struke. Također je osposobljen za vrednovanje programa, postupanje s podacima, njihovu organizaciju, pretraživanje i zaštitu, organiziranje, vođenje, izgradnju i održavanje informacijskih sustava.

Napomena: Student na Studiju informacijskih znanosti, smjer informatika - istraživački smjer ne stječe nastavničke kompetencije niti ima nastavničko zvanje, ali zbog prirode studija i programa istraživačkoga smjera informatike daje studentima dio kompetencija koje se mogu nazvati nastavničkim. Takvi bi studenti uz upis Programa za stjecanje nastavničkih kompetencija na Filozofskom fakultetu, zahvaljujući kojemu bi stekli dodatne nastavničke kompetencije, mogli biti kompetentni i za rad u nastavi. Pri upisu Programa studentima bi se priznali kolegiji koje su položili u redovitome studiju, a koji nose nastavničke kompetencije, te bi u Programu polagali samo razliku predmeta.

Nakon završenog diplomskog jednopredmetnog Studija informacijskih znanosti, smjer informatologija - nastavnički smjer student će moći/znati:

• analizirati i rješavati informatičke potrebe korisnika;
• predlagati koncepte, mogućnosti i razviti baze podataka i sustave za pretraživanje informacija u informacijskom sustavu;
• primjenjivati i predlagati različite metode uporabe i izgradnje baze podataka;
• upotrebljavati informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u poslovanju informacijskih institucija
• projektirati i programirati u Internetskom okruženju;
• vrednovati programe, valorizirati njihovu organizaciju, pretraživanje i zaštitu;
• upravljati složenim informacijskim sustavima;
• sudjelovati i osmišljavati koncepciju i vođenje informacijske i informatičke politike u svojoj sredini;
• sintetizirati, integrirati i predlagati primjenu informatičkih, informacijskih i logičkih modela u procesu računalne obrade jezika, leksikografije i strojno potpomognutog prevođenja;
• projektirati i programirati u Internetskom okruženju;
• sudjelovati, analizirati, planirati i upravljati radom na projektima računalnog prevođenja i prijevodnih memorija;
• upravljati projektima iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti i procesima organizacije znanja;
• kritički procjenjivati sustave menadžmenta znanja i implementaciju takvih sustava;
• planirati, pripremiti, organizirati i prenositi svoje znanje.

Po završetku diplomskog dvopredmetnog Studija informacijskih znanosti, smjer informatologija - nastavnički smjer, student stječe akademski naziv: magistar informatologije.

Svršeni magistri informatologije (nastavnički smjer) bit će osposobljeni samostalno izvoditi nastavu. Imaju mogućnost zapošljavanja u obrazovanju te na radnim mjestima koja traže znanja informacijskih stručnjaka na razini kompetencija diplomskog studija. Osposobljen je da razumije koncepte, mogućnosti i ulogu baze podataka i sustava za pretraživanje informacija u informacijskom sustavu, razumije različite metode uporabe baze podataka, dizajnira dinamičke web stranice i web servise za komunikaciju s bazom podataka. Posebno je naglašeno praktično obilježje usmjereno razvijanju nastavničkih kompetencija. Ono se temelji na pojačanoj nastavno-pedagoškoj praksi, radu s nastavnicima-mentorima, radu u seminarima i radionicama. Jedan dio nastavničkih kompetencija stječu u obaveznim zajedničkim kolegijima pedagoško-psihološko-didaktičkoga modula, a drugi dio u okviru metodičkoga modula, koji uključuje metodičku praksu nastave informatike u okviru koje se ispituju aktualna pitanja i različite ideje o učenju i poučavanju informatike i informacijskih vještina.

Na svim studijskim programima nastavničkog smjera na Filozofskom fakultetu student će po završetku petogodišnjeg studija steći kvalifikaciju nastavnika u osnovnom i srednjem obrazovanju prema EU standardu od minimalno 60 ECTS bodova iz kolegija koji nose nastavničke kompetencije unutar ukupnih 300 ECTS bodova. Standard od navedenih 60 ECTS student stječe na studijskom programu nastavničkog smjera i na zajedničkim kolegijima (kroz Nastavnički modul), tijekom preddiplomskog i diplomskog studija.

Po završetku svih studijskih programa nastavničkog smjera na Filozofskom fakultetu, polaganjem zajedničkih kolegija iz Nastavničkog modula, studenti će moći/znati:

• primijeniti znanje o ljudskome razvoju, sociokulturnim različitostima i individualnim razlikama učenika radi postizanja maksimalnih rezultata učenja za svako dijete;
• prepoznati obrazovne potrebe nadarenih učenika, učenika s poteškoćama u razvoju i učenju i onih iz različitih ranjivih grupa;
• stvoriti sigurno, poticajno i inkluzivno okruženje za učenje u skladu sa različitim potrebama svakog učenika;
• poznavati propise, zakone i konvencije koji se odnose na zaštitu dječjih prava;
• primijeniti relevantne spoznaje o metodama učinkovitog poučavanja određenih sadržaja, uključujući i potencijalne poteškoće s kojima bi se učenici mogli suočiti;
• planirati nastavni proces i ishode učenja u skladu s razvojnim stadijem, mogućnostima i potrebama učenika;
• evaluirati svoj rad i planirati daljnji razvoj svojih profesionalnih kompetencija;
• poznavati standarde i etička načela nastavničke struke;
• primijeniti različite strategije za razvijanje partnerstva između obitelji, škole i zajednice;
• sudjelovati u timskome radu u različitim obrazovnim kontekstima;
• poznavati obrazovni sustav i zakonsku regulativu, uključujući i organizaciju i način upravljanja školom;
• kreirati projekte i istraživanja za unaprjeđenje rada škole;
• samostalno donositi odluke o ocjenjivanju i vrjednovanju učenika i dijeliti odgovornosti s drugim osobama koje su relevantne za razvoj učenika;
• samostalno donositi procjene, sudove i odluke u odgojno-obrazovnim situacijama.

Nakon završenog diplomskog jednopredmetnog i dvopredmetnog Studija informacijskih znanosti - smjer bibliotekarstvo, student će moći/znati:

• interpretirati odnose između proizvođača, posrednika i korisnika informacija;
• identificirati i analizirati način na koji informacije nastaju, kolaju i koriste se;
• koristiti nacionalne i međunarodne pravne i administrativne propise koji se odnose na nastanak, prijenos i korištenje informacija;
• tumačiti povijesni razvitak informacijske struke i preispitivati mogućnosti njenog budućeg razvoja;
• identificirati i vrednovati informacije i/ili informacijske izvore;
• stvarati i upravljati analognim i digitalnim zbirkama, fondovima, serijama, podserijama, dosjeima, predmetima, zapisima i dokumentima;
• provoditi programe zaštitite građe i podataka;
• organizirati, označavati i pretraživati informacije i/ili informacijske izvore;
• upotrebljavati i prilagođavati sustave digitalnih arhiva i digitalnih repozitorija;
• stvarati mikrouzorak vlastitoga tezaurusa;
• procjenjivati informacijske potrebe i planirati odgovarajuće službe i usluge;
• kvantitativno i kvalitativno vrednovati službe i usluge;
• razvijati usluge i programe za korisnike;
• provoditi marketinške postupke u svrhu komunikacije s javnošću;
• primjenjivati bibliometrijske metode;
• kritički procjenjivati sustave menadžmenta znanja i implementaciju takvih sustava;
• planirati i voditi stručne projekte.

Po završetku diplomskog jednopredmetnog i dvopredmetnog Studija informacijskih znanosti, smjer bibliotekarstvo student stječe akademski naziv: magistar bibliotekarstva.

Svršeni magistri bibliotekarstva su osposobljeni za obavljanje poslova u različitim kulturnim, informacijskim i obrazovnim institucijama. Imaju mogućnost zapošljavanja u javnim i privatnim gradskim knjižnicama, nacionalnim, školskim i sveučilišnim knjižnicama i drugim specijaliziranim knjižnicama. Knjižničarske poslove mogu obavljati i u drugim ustanovama u kojima postoji knjižničarska građa o kojoj je potrebno voditi evidenciju te biti na usluzi korisnicima. To mogu biti osnovne i srednje škole, znanstvene i obrazovne ustanove kao što su instituti, visoke škole, fakulteti i dr. Napomena: smjer Bibliotekarstvo se pokreće samo u slučaju dovoljnog broja prijava.