STUDIJ POVIJESTI UMJETNOSTI

Studij povijesti umjetnosti izvodi sveučilišni preddiplomski i diplomski dvopredmetni studijski program, koji se može kombinirati sa svim dvopredmetnim studijskim programima na Filozofskom fakultetu, u statusu redovitog studenta, redovitog studenta uz plaćanje.

Preddiplomski studij (6 semestara - 180 ECTS)

Preddiplomski dvopredmetni Studij povijesti umjetnosti razrađen je prema kolegijima i pripadajućim ECTS bodovima. Studij omogućuje sveobuhvatno obrazovanje iz područja povijesti umjetnosti.

Nakon završenog preddiplomskog dvopredmetnog Studija povijesti umjetnosti studenti će moći/znati:

- prepoznati osnovne stilske mijene u umjetnosti arhitekture, skulpture, slikarstva i drugih, suvremenih, likovnih pojava;

- svrstavati  umjetnička ostvarenja u pojedina povijesnoumjetnička razdoblja;

- prepoznati  pojedine umjetničke  opuse;

- formalno analizirati likovno ostvarenje na temelju usvojenih znanja iz teorije likovnih umjetnosti;

- analizirati prostor i konstrukcije arhitektonskih ostvarenja na temelju usvojenih znanja o konstruktivnim elementima i tipološko morfološkoj klasifikaciji arhitekture;

- kritički prosuditi  likovna ostvarenja iz ranijih povijesnoumjetničkih razdoblja i stilova;

- procijeniti važnosti kulturno-povijesnog nasljeđa.

Po završetku preddiplomskog dvopredmetnog Studija povijesti umjetnosti student stječe akademski naziv: bachelor/prvostupnik povijesti umjetnosti.

Svršeni prvostupnici/prvostupnice povijesti umjetnosti mogu upisati diplomski Studij povijesti umjetnosti ili srodan studij ili se uključiti u razna područja rada, npr. poslovi manje razine zahtjevnosti u muzejima, galerijama, službama zaštite spomenika, rad u turističkim djelatnostima (npr. pomoćnik u muzeju ili galerijskoj djelatnosti u uredu zaštite kulturnih dobara, turistički vodič), djelatnostima u upravnim poslovima vezanima uz umjetničku baštinu (npr. referenti za kulturu u republičkim, županijskim i gradskim upravama), trgovinu umjetničkim predmetima, mogućnost vođenja amaterskih grupa i radionica lijepih umjetnosti, pomoćnik u novinarskim rubrikama kulture i umjetnosti, i sl.

 

Diplomski studij (4 semestra - 120 ECTS)

Diplomski dvopredmetni Studij povijesti umjetnosti - nastavnički smjer osposobljava studente za organizaciju procesa učenja i podučavanja povijesti umjetnosti u nastavi s učenicima različitih uzrasta i za različite tipove nastave. Tijekom studija studenti stječu visoke kompetencije za izvođenje nastave povijesti umjetnosti u raznim odgojno-obrazovnim ustanovama.

Po završetku diplomskog dvopredmetnog Studija povijesti umjetnosti - nastavnički smjer studenti će moći/znati:

- definirati i tumačiti složenije povjesnoumjetničke pojmove;

- interpretirati i analizirati složenije aspekte povijesti umjetnosti;

- samostalno pisati zahtjevnije tekstove, od duljih eseja do likovnih kritika;

- analizirati i kritički razmatrati različita povjesnoumjetnička djela;

- izvoditi nastavu povijesti i teorije umjetnosti u srednjim stručnim školama te gimnazijama;

- definirati osnovne didaktičke i metodičke teorije;

- osmisliti, pripremiti i izvoditi nastavu s učenicima različitih dobnih skupina;

- odabrati i praktično primijeniti različite metode rada u radu s učenicima;

- izraditi vlastite nastavne materijale prilagođenih različitim dobnim skupinama i sposobnostima učenika;

- razviti profesionalna znanja, vještine i sposobnost, profesionalnu etiku, te samostalnost i odgovornost.

Po završetku diplomskog dvopredmetnog Studija povijesti umjetnosti student stječe akademski naziv: magistar povijesti umjetnosti.

Svršeni magistri povijesti umjetnosti bit će osposobljeni samostalno izvoditi nastavu ili nastaviti 3. ciklus studija. Mogućnost zapošljavanja: profesor likovne umjetnosti, profesor povijesti umjetnosti, znanstveni istraživač, likovni kritičar, kustos u muzejskoj djelatnosti, konzervator, djelatnik državne uprave u službi zaštite spomeničkog nasljeđa, turistički radnik, novinar i
publicist.

 

Na svim studijskim programima nastavničkog smjera na Filozofskom fakultetu student će po završetku petogodišnjeg studija steći kvalifikaciju nastavnika u osnovnom i srednjem obrazovanju prema EU standardu od minimalno 60 ECTS bodova iz kolegija koji nose nastavničke kompetencije unutar ukupnih 300 ECTS bodova. Standard od navedenih 60 ECTS student stječe na studijskom programu nastavničkog smjera i na zajedničkim kolegijima (kroz Nastavnički modul), tijekom preddiplomskog i diplomskog studija.

Po završetku svih studijskih programa nastavničkog smjera na Filozofskom fakultetu, polaganjem zajedničkih kolegija iz Nastavničkog modula, studenti će moći/znati:

- primijeniti znanje o ljudskome razvoju, sociokulturnim različitostima i individualnim razlikama učenika radi postizanja maksimalnih rezultata učenja za svako dijete;

- prepoznati obrazovne potrebe nadarenih učenika, učenika s poteškoćama u razvoju i učenju i onih iz različitih ranjivih grupa;

- stvoriti sigurno, poticajno i inkluzivno okruženje za učenje u skladu sa različitim potrebama svakog učenika;

- poznavati propise, zakone i konvencije koji se odnose na zaštitu dječjih prava;

- primijeniti relevantne spoznaje o metodama učinkovitog poučavanja određenih sadržaja, uključujući i potencijalne poteškoće s kojima bi se učenici mogli suočiti;

- planirati nastavni proces i ishode učenja u skladu s razvojnim stadijem, mogućnostima i potrebama učenika;

- evaluirati svoj rad i planirati daljnji razvoj svojih profesionalnih kompetencija;

- poznavati standarde i etička načela nastavničke struke;

- primijeniti različite strategije za razvijanje partnerstva između obitelji, škole i zajednice;

- sudjelovati u timskome radu u različitim obrazovnim kontekstima;

- poznavati obrazovni sustav i zakonsku regulativu, uključujući i organizaciju i način upravljanja školom;

 - kreirati projekte i istraživanja za unaprjeđenje rada škole;

- samostalno donositi odluke o ocjenjivanju i vrjednovanju učenika i dijeliti odgovornosti s drugim osobama koje su relevantne za razvoj učenika;

- samostalno donositi procjene, sudove i odluke u odgojno-obrazovnim situacijama.

 

Studiji